Bulgakov, Frisch i ljudi-gušteri

Svibanj je i stvari se polako vraćaju u normalu ili bi se barem htjele vratiti, ali baš i ne mogu do kraja. Središte Zagreba još uvijek nosi gadne ožiljke od potresa koji se dogodio prije skoro dva mjeseca, a i vražja korona je tu. Divlja po svijetu, zaraženih je 4 i pol milijuna, a umrlih više od 300,000. Ovdje kod nas, međutim, Na Ovim Našim Prostorima – virus gubi snagu.

Poznata beogradska virologinja, dr. Ana Gligić, koja je daleke 1972. bila na čelu tima koji je izolirao virus velikih boginja, u ožujku je najavila slabljenje virusa COVID-19 u roku od dva mjeseca. I čini se da je bila u pravu. Poslije otvaranja knjižnica i muzeja, prije par dana u Zagrebu su proradile i birtije, te restorani – ljudi se vraćaju ispijanju kava. Još važnije, dr. Gligić u najnovijim predviđanjima kaže da tog strašnog jesenskog drugog vala Na Ovim Našim Prostorima najvjerojatnije neće ni biti. Bit će manjih džepova, žarišta kao što je recimo ovo na Braču, ali korona se neće vratiti u velikom stilu. Zloglasnom virusu, čini se ne paše toplo vrijeme, a ni u čovjeku, kao domaćinu, ne osjeća se najbolje.

Sve se pomalo vratilo u pogon – osim škola. Nesretno i nespretno ostavilo se roditeljima da odluče hoće li djecu slati u školske klupe ili ne, i roditelji su u velikom broju odlučili da pod ovim uvjetima to neće učiniti.

Još nešto je obilježilo ovo korona-razdoblje, a to su brojni teoretičari i njihove teorije zavjere. Neke od njih su pravi scenariji za znanstvenofantastične ili filmove katastrofe. Ova pandemija baš je došla u zlatno vrijeme lažnih vijesti i ljudi su skloni vjerovati u sve i svašta. U odnosu prema koroni, možemo se podijeliti u četiri velike skupine:

Jedni vjeruju u koronu i u sve propisane mjere, drže ih se i s neskrivenim prezirom gledaju na sumnjičavce i teoretičare zavjera.

Drugi također priznaju postojanje virusa, ali su protiv rigoroznih mjera i zazivaju opušteniji pristup – kao recimo u Švedskoj.

Treći ne znaju sami u što bi vjerovali, sumnjičavo promatraju što se događa i vjeruju da se iza svega krije nešto veliko i opako, ali ne mogu dokučiti o čemu je riječ. Ali štogod je – sigurno nije dobro.

U četvrtu skupinu spadaju svi oni koji ni najmanje ne vjeruju u postojanje virusa, a na epidemiološki propisane mjere gledaju s neskrivenim gnušanjem. Također, uvjereni su da iza svega ovoga stoje moćna bića (npr. ljudi-gušteri) koja nam prodaju priču ne bi li ostvarili neke svoje mračne ciljeve. Jezivo je što su u ovoj skupini i čelnici pojedinih država, pa i neki Booksini bivši Nadstojnici. Primjerice, ex-Nadstojnik Lucian, u nevezanom razgovoru izjavio je kako iza svega stoji zla gospođa Lukrecija iz splitske Bookvice koja bi pandemiju mogla iskoristiti ne bi li napokon preuzela kontrolu nad Booksom i tako ostvarila svoj davnašnji san.

A što ćemo, ima nas svakakvih.

U međuvremenu, Booksin literarni znanstveni stožer, skreće pozornost na važnu godišnjicu. Naime, na današnji dan, godine 1891. u Kijevu je rođen Mihail Bulgakov, glasoviti ruski književnik, dramaturg i kazališni redatelj, autor kultnog romana Majstor i Margarita. Svjetlo dana M&M ugledao je godinama poslije autorove prerane smrti i do danas se poput virusa proširio širom svijeta i dospio na liste najboljih romana našeg vremena.

Također 15. svibnja, samo dvadeset godina poslije, u Zürichu, rođen je švicarski književnik, esejist i dramaturg – Max Frisch. Frisch je poznat i po svojim dnevnicima (prije sedam godina u izdanju kuće Oceanmore izašao je Dnevnik 1966-1971) i dobro je netko napisao – Frisch je bio klasik još dok je malo tko i znao za njega. Ono na što vas baš želimo nagovoriti je da, ako već niste, pročitate njegov roman Homo Faber. Objavljen je koncem pedesetih i od tada tiskan u milijunskoj nakladi i preveden na brojne jezike svijeta. Preporučujemo i istoimeni film Volkera Schlöndorffa iz 1991. (u naslovnim ulogama su Sam Shepard i Julie Delpy).

Oba romana – Majstor i Margarita i Homo Faber – nalaze se na supertajnom Booksinom popisu 505 knjiga koje svakako valja pročitati za života.

foto: Photocapy

F.B., 15. svibnja 2020., Zagreb