Seksualna revolucija u boljševičkoj Rusiji dugo je iščekivana studija do sada relativno slabo istraženog, a istovremeno vrlo intrigantnog, povremeno gotovo mitiziranog područja: spolnih politika i praksi u godinama nakon Oktobarske revolucije.
Gregory Carleton, američki slavist i povjesničar, na nizu primjera prati razvoj rečenih politika od početka dvadesetih godina i za ono doba izrazito progresivne boljševičke legislative po pitanju spolnosti i privatne sfere, preko kolebanja i sukoba različitih unutarpartijskih linija tijekom desetljeća, do staljinističkog obrata, kada će dobar dio izvorno izborenog biti anuliran. U ovom je uzbudljivom, dinamičnom periodu Sovjetski Savez u mnogim sferama bio znatno liberalniji od navodno liberalnoga Zapada, no propagirane teorije nisu bile niti približno toliko monolitne, homogene ili dogmatske kako se to moglo doimati izvana. Potonje se, na različitim razinama, odražavalo i u praksi, u svakidašnjem, političkom, kulturnom i književnom životu: seksualnost je postala polje otvorenih sukoba oko vizije novoga, sovjetskog čovjeka.
Carleton kao neposredan predmet svog interesa uzima upravo književno polje. Detaljno analizira mnoga kanonska i u međuvremenu zaboravljena djela, periodiku onog vremena, institucionalne i izvaninstitucionalne rasprave na temu. Od "jesenjštine”, preko vala književnih samoubojstava i slučajeva grupnih silovanja do intenzivnih debata o ulozi spolnosti u životu komsomolaca, Carleton pronalazi uzbudljive, ilustrativne primjere koje spaja u slikovit, instruktivan mozaik. Slika koja se pomalja pred čitateljem portretira odnos politike, kulture i svakidašnjeg života u njihovoj vjerojatno najintenzivnijoj interakciji; proturječnom periodu pokušaja izgradnje novog, boljeg svijeta i čovjeka.
S engleskoga prevela Tajana Pavić.
