Osveta nacionalizma

Nacionalizam u novim oblicima nameće se Europi i kao nasljednik komunizma, no mogao bi također postati posljednje utočište razočaranih i isključenih, koji su sve brojniji zbog negativnih učinaka globalizacije i rastuće nemoći političkih elita, kako s desnice tako i s ljevice, unutar europskih država i na razini Europske unije. Nacionalizam u novim oblicima koje je poprimio u Europi i dalje je "patološki oblik samoobrane”. Bilo bi, međutim, opasno ne priznati potrebu za pripadanjem i identitetom koju iskazuje. Neonacionalističke reakcije mogu se shvatiti i kao reakcije protiv antinacionalizma vladajućih i kulturnih elita, čiji je jasno izraženi ideal "denacionalizirati” nacije. Razlozi za zabrinutost ne bi trebali zatvarati uvjerene demokrate u paranoičnu viziju zbog koje vjeruju da će Europu zapljusnuti golemi "smeđi val” praćen rasističkim i ksenofobnim nasiljem. No najmoćniji val je onaj antieuropejski, kroz koji se oblikuje novi kulturni nacionalizam, čiji su glasnogovornici karizmatični tribuni koji na spektakularan način pribjegavaju populističkoj retorici.

Ovaj zbir strahova, neprijateljstava i odbijanja objašnjava zašto je prijetnja kolektivnom identitetu danas glavna tema nacionalističkog diskursa. Njegova simbolička učinkovitost razlog je zapanjujućim rezultatima izbora proizašlima iz tri postulata: nacionalna država je u krizi, nezadovoljstvo reprezentativnim sustavom stalno je u porastu, a, prema javnom mijenju, islam je sinonim za opasnost.

U knjizi Osveta nacionalizma Taguieff kritizira i predlaže odbacivanje 'teških riječi' u temeljima političkih programa, prije svega upozoravajući na termine koji se s vremenom ispražnjuju od značenja: „populizam", „ekstremna desnica" i „fašizam". Knjigu za knjigom, Pierre-André Taguieff nastavlja raditi na dešifriranju različitih koncepata političke misli. Nikada ne birajući jednostavno rješenje, svojevoljno radikalno osporava pozicije militantne osude.

Prevele: Vanda Kušpilić i Jelena Butković