Mondeni život u doba nacizma

Knjiga Mondeni život u doba nacizma Fabricea d'Almeide prevedena je na mnoge europske jezike i prvo je sustavno istraživanje odnosa između njemačkoga visokoga društva i nacista. Dosad neobjavljeni izvorni diplomatski dokumenti i neistraženi arhivi pokazuju kako su se pripadnici visokoga društva s velikim čarom pojavljivali u Hitlerovoj blizini i kako su diplomati, glumci, plemići, tehnokrati SS-a, športaši i umjetnici oblikovali čudesan dvorski nacistički svijet. Od Hitlerova uspona do njegova pada, Fabrice d'Almeida oslikava fascinantnu fresku skupine ljudi koje ni rat, ni pljačkanje Europe, ni istrjebljenja nisu mogli pomutiti u njihovu cinizmu i njihovoj rekreaciji - od lova do regata, od posjećivanja opera do balova, od svečanih večera do tenisa. Ova knjiga omogućuje čitateljima da promotre nacističku vlast na svjetlima pozornice, u svoj njezinoj raskoši, i to očima osoba koje proživljavaju te događaje. Mondeni život postao je višeslojni društveni laboratorij. Pojam mondenstva ne može se razumjeti kao puku lagodnost, kuckanje čašama šampanjca, uz dekor večernjih toaleta i smokinga, nego više kao niz okolnosti koje utječu na ljudsku sudbinu. Biti monden znači moći živjeti s elitama, ostvariti sintezu između načela moći i načela užitka. Nacizam je kao svaki totalitarizam obilovao užitcima. Uz oblikovanje društva koje se smatralo nasljednikom najvećih kulturnih vrijednosti rasplamsalo se genocidno barbarstvo. Zaprepašćujuće je kako su se određene skupine mogle prepuštati raznim ugodama i užitcima, svjedočiti svoje mondenstvo, a mirno zatvarati oči pred pljačkom i masovnim likvidacijama, prilagoditi se progonu Židova i Roma, prijeziru prema Poljacima i Česima, sterilizaciji hendikepiranih i drugim monstruoznim činima te prešutno sudjelovati u izvršenju nebrojenih zločina i istodobno pribivati divovskim banketima, slavljima i kojekakvim bakanalijama. Banketi, masakri nad drugima i žrtvovanja samoga sebe rezultirali su eshatološkom koncepcijom svijeta koji užitak nalazi u pobjedi i uništenju protivnika ili u vlastitoj propasti radi očuvanja svojih načela.

Prevela: Marina Gessner