Digitalno doba, ustvrđuje autor, donosi nam kraj ideologije tržišta. Hipoteza se na prvi pogled doima kao dosjetka ili čak promotivni trik. Kao da se tek nastavlja na niz već prorokovanih 'krajeva', na 'kraj umjetnosti', 'kraj filozofije', 'kraj ideologije", 'kraj teorije' (koju promoviraju zagovornici tehnologije big data) ili na slavnu tezu Francisa Fukuyame o 'kraju povijesti'. Uz to, puno je češća teza da je digitalno doba izazvalo krizu države, a tržište i ideologija tržišta kao da nikad nisu bili jači.
Ipak, važno je razlikovati tržište i ideologiju tržišta. Nije dakle riječ o 'kraju tržišta', nego o 'kraju ideologije tržišta'. Čini se da je bitna razlika između industrijskog i digitalnog doba razlika u svojstvenom im tržištu. Izazivaju li potencijalne razlike u načinu funkcioniranja tržišta i karakteristika digitalne ekonomije promjenu političkog i vrijednosnog sustava i slike svijeta, ili je tu riječ o povratnoj sprezi? Možda promijenjeni politički i vrijednosni sustav (prekarni rad, kriptovalute, izvedene vrijednosnice) te slika svijeta digitalnog doba izazivaju promjene u načinu funkcioniranja tržišta?
Na ta i druga pitanja na razmeđi suvremene ekonomije i filozofije odgovara Besplatno Željka Ivankovića.
