Kad svjetlost nestaje

Baka i djed, još uvijek uvjereni komunisti, vraćaju se iz Meksika u Istočnu Njemačku početkom 1950-ih kako bi pripomogli osnivanju nove države. Njihov sin vraća se iz drugog smjera – bio je emigrirao u Moskvu, odakle je prognan u Sibir. Dolazi sa ženom Ruskinjom u državu uronjenu u malograđanske vrijednosti, i sa sobom donosi nepokolebljivo uvjerenje kako se to može promijeniti. Unuk se u međuvremenu osjeća sve sputaniji u domovini koju nije birao i kreće na Zapad, i to upravo na dan kad njegov djed, obiteljski patrijarh, navršava 90. godinu života.

Ova priča o njemačkoj obitelji zadivljujuće je razvedena u svom zemljopisnom i vremenskom dosegu, a govori o godinama provedenim u egzilu, stvaranju i propadanju istočnonjemačke države, o padu Berlinskog zida. Majstorski zaokružena pripovijest zastaje u Meksiku, Sibiru i Istočnom Berlinu, usput ocrtavajući vrhunce i ponore 20. stoljeća. Ishod je istovremeno zanosna panorama i monumentalni roman o Njemačkoj koji kroz napredovanje jedne obitelji čini opipljivom samu povijest. Svaka stranica otkriva iznimnu Rugeovu vještinu sažimanja kompleksnih sadržaja u jednostavne formule, i vrijeme kad su titrava svjetla političke utopije koja je jednom blistala polako počela gubiti sjaj.

Eugen Ruge je za izuzetno uspješan roman Kad svjetlost nestaje nagrađen prestižnom nagradom Deutscher Buchpreis. Taj je prvijenac preveden na preko 20 jezika. Sredinom 2013. godine objavio je drugi roman, pod naslovom Cabo de Gata. Danas prevodi i piše za kazalište i televiziju te predaje na Berlinskom sveučilištu.

'Rugeov roman je pulsirajuće, vibrantno, izuzetno vitalno djelo, puno formalne inventivnosti, izuzetnog suosjećanja te, iznad svega, jetkog i pronicavog humora. ...Osjećaj koji ostaje nakon čitanja romana Kad svjetlost nestaje nije očaj, već trijumf. Može se vidjeti kako je od ruševina bivšeg Istočnog bloka nastalo nešto dovoljno moćno da nadživi svijet iz kojeg je nastalo. Umjetnost predstavljena Rugeovom knjigom srušila je zid između velikih ruskih i američkih romana.'
(The New York Times)

S njemačkog prevela: Helen Sinković