Jakovljeve ljestve

O njemu se u obitelji šutjelo i Nora ga je vidjela samo jednom, dok je bila dijete, ali njezin djed Jakov Osecki neće joj zauvijek ostati tajna – dugo nakon njegove smrti, kada ga bude trebala najviše, otkrit će joj ga pisma i dnevnici pohranjeni u škrinjici od vrbova drva. Između kazališne umjetnice Nore i nesuđenoga glazbenika Jakova u briljantnom romanu Ljudmile Ulicke protegnulo se jedno od najburnijih stoljeća ruske i europske novije povijesti. Varljivo obećanje vremena prije Revolucije, pogibije u svjetskim ratovima, mrak staljinizma i previranja najnovijeg doba – kroz sva ta razdoblja provest će nas ljubavi i razočaranja, ideali i zablude, izdaje i nadanja triju generacija obitelji Osecki. Ali svatko tko je ikada čitao Ulicku zna da Jakovljeve ljestve nisu tek još jedna obiteljska saga na kakve smo se navikli. U živote svojih veličanstvenih junaka, u svaku od sudbina koje maestralno ocrtava, najznačajnija je suvremena ruska autorica utkala pitanje koje pisce i filozofe zaokuplja otkako je svijeta: može li čovjek biti slobodan? A to kako se ostaje slobodan u mreži spletenoj od okolnosti, gena, slučaja i povijesti može nam reći samo velika književnost – knjiga poput Jakovljevih ljestvi, koju zasigurno nećete zaboraviti.

"Priče o pričama kakve samo život može iznjedriti. Zamršene, tragične, utješne, zagonetne, općeljudske – o ljubavi i izdaji, o osamljenosti i solidarnosti, o hrabrosti i kukavičluku. Ljudmila Ulicka pripovijeda ih samouvjereno, sa suosjećanjem, poštovanjem i fino odmjerenim humorom. Još je jednom stvorila veličanstvenu, u najširem smislu razotkrivajuću knjigu koja uz obilje činjenica oslikava kobno isprepletanje male i velike povijesti.”
(Neue Zürcher Zeitung)

"U Jakovljevim ljestvama Ulicka beskompromisno pokazuje što je sovjetski sustav činio ljudima koji su bili preslabi da mu se suprotstave. Ovaj roman najosobnija je knjiga Ljudmile Ulicke.”
(Süddeutsche Zeitung)

"Toliko sudbina, toliko epoha – autorica ih uvjerljivo povezuje u veličanstven pripovjedni tijek koji nas vodi prema dubokom razumijevanju Rusije.”
(Sächsische Zeitung)

S ruskog preveo Igor Buljan.