Aktovka

Najnemogućnija priča koju je teško i zamisliti, ali nam se svima može dogoditi! Ona je njegova bivša učenica, u najboljim tridesetim, a on je njezin nekadašnji nastavnik, u neobećavajućim sedamdesetim. Kao povod ne postoji ni ime, ni titula, ni prestiž, ni novac, ni fizički izgled, ništa drugo osim nečega što postoji izvan svega toga, a veliki ga je nedavno preminuli patrijarh svjetske književnosti Gabriel Garcia Marquez opisao kao ljubavnu čežnju. I doista, u svom oproštajnom pismu, što je 18. travnja ove godine nakon njegove smrti preplavilo Internet (pročitajte ga u cijelosti), veliki mag poručujući o svemu što je još htio napraviti a nije uspio, doslovce kaže: 'Uvjeravao bih ljude kako se varaju kad misle da se u starosti nije moguće zaljubiti, jer ne znaju da stare upravo zato što izbjegavaju ljubav.' Ljubavna priča koje se događa između Harutsana Matusmotoa zvanog Sensei i Tsukike Omecki doista zvuči poput bajke, ali je životna i doista se događa. Nažalost, obično u krivo vrijeme i na krivom mjestu. Oni su kao imaginarni, priželjkivani sretni par. Imali su samo nekoliko godina ljubavi i sreće. A i što to znači u našem suvremenom svijetu u kojem mediokratski posredovane sreće nikada nije dosta? Kao otrežnjavajuća zvuči spoznaja da je to samo jedna daleka japanska priča koju je teško zamisliti u nekom drugom, možda i našem, okružju. Posebno danas.

Hiromi Kawakami rođena je 1. travnja 1958. u Tokiju. Godine 1980. diplomirala je na Sveučilištu Ochanamizu. Iste je godine debitirala s kratkom pričom Dvokrilci u New Wave, znanstveno fantastičnom časopisu u kojem je radila kao urednica. Kao pripadnica mainstream književnosti potvrdila se 1994. godine sa zbirkom kratkih priča Grad Bog otkada je poznata kao autorica prepoznatljiva i nekonvencionalna rukopisa. U Japanu je cijenjena i kao književna kritičarka, a jš više kao autorica provokativnih književnih eseja. Roman Aktovka donio joj je svjetsku slavu. Dobitnica je brojnih nagrada. Za Aktovku je 2012. godina dobila Asian Literary Prize, najprestižniju azijsku književnu nagradu.

Prevela: Mirjana Obuljen