Revija malih književnosti predstavlja manje poznate autore iz drugih država, zbog čega je nije lako organizirati - jer gosti su i nama manje poznati! Kako odabrati autore iz Litve, Latvije i Estonije? Kako proučiti njihovu suvremenu scenu i odabrati reprezentativna djela? Kako ih predstaviti hrvatskoj publici? Odlučili smo ne pametovati, nego posao prepustiti stručnjacima.
Pokazalo se da su autori i književne scene ovih zemalja posve različite, no jedna im je stvar ipak zajednička: na sve je drastično utjecao pad Sovjetskog Saveza. Naglim ukidanjem političkih i kulturnih ograničenja, pisci su se odjednom našli na velikom slobodnom prostoru - i ubrzo raspršili u brojnim stilski, tematski i žanrovski posve različitim smjerovima.
Odlične suprotnosti
Estonske pisce odabrao je i predstavio estonski pisac i publicist Jan Kaus, što mu nije bilo lako jer, navodi, "premda je estonsko društvo malobrojno, vrlo je teško dati pregledni sažetak naše žive i slojevite književnosti". Ipak se ističe društveno angažirano pjesništvo koje je "kao izravna reakcija na društvene probleme, u Estoniji postalo posebno važno sredinom prvog desetljeća 2000-ih." U tom valu naš gost Jürgen Rooste "može se smatrati glavnim predstavnikom estonskog pjesništva u novom mileniju".
Sa suprotnog pola stiže nam Triin Soomets. Kaus kaže: "Dok su radovi Roostea, Künnapa i Ehin manje ili više izravno povezani s usponom društveno angažirane poezije, Soomets je pjesnikinja koja mirno kroči svojim putem, te ju je stoga teško povezati s nekim književnim trendom ili općim smjerom. Soomets možemo smatrati egzistencijalističkom pjesnikinjom koju zanima autentično iznošenje osobnog iskustva, kao i autonomnost i nedjeljivost njezine percepcije svijeta."
I u proznom bloku imamo spoj suprotnosti. S jedne strane nailazimo na iznimno popularan žanr autobiografije, gdje se ističe neobični Urmas Vadi koji "materijal iz svog privatnog života preobražava u divlju igru imaginacije, u nalet mašte u kojem je čitatelju teško shvatiti u kojem trenutku činjenica postaje fikcijom koja se pretače u grotesku, u kojem trenutku autobiografija postaje sarkastična invencija."
S druge strane, dolazi do uspona donedavno napuštenog žanra povijesnog kriminalističkog romana. Za to je najzaslužniji naš gost Indrek Hargla koji je "napisao hvaljeni niz romana o apotekaru Melchioru, s radnjom u srednjovjekovnom Tallinnu. Vrijedno je napomenuti kako je Hargla i prije bio najpoznatiji i najnagrađivaniji estonski pisac znanstvene fantastike čija su se djela kretala u rasponu od alternativne povijesti do horora."
Teška prošlost ispod lakog teksta
Latvijsku književnost novog milenija odabrao je pjesnik, prevoditelj i teoretičar književnosti Arvis Viguls. Dok devedesetih "mnogi autori nisu znali što činiti s novom političkom slobodom", na smjeni stoljeća pojavila se nova, talentirana i jasnije profilirana generacija autora.Produkcija je vrlo raznolika, ali iako se na prvi pogled tekstovi razlikuju, ispod površine većina autora obrađuje ozbiljne psihološke i društvene teme iz latvijske prošlosti.
U Booksu nam tako stiže talentirana mlada autorica Inga Žolude, laureatkinja nagrade Književnosti Europske Unije, u čijoj se prozi "nerijetko priziva magični realizam, iako tehnički tu nema ni magije, niti realizma. Njena su djela 'magijska' zbog slikovnog i simboličkog jezika te moćne fantazije, koja ima više poveznica s podsvjesnim procesima likova", navodi Viguls.
Pauls Bankovskis u svojim se brojnim djelima ponajviše bavi poviješću, od početka dvadesetog stoljeća sve do recentnih godina, i također "između prošlosti i sadašnjosti postoji stalna poveznica, čak ako to održava samo anonimna razglednica, nađena na tavanu stare kuće."
Posebnu pjesničku i kulturnu pojavu u Latviji predstavlja Sergej Timofejev, pjesnik iz grupe Orbita. Ova grupa objedinjuje nekoliko pjesnika i multimedijskih umjetnika koji pišu i izvode djela na ruskom jeziku. "U pjesmama Timofejeva dominira narativ te ne nedostaje lakoća, no ipak on uvijek uspijeva otkriti neku jednostavnu istinu", kaže Viguls.
Pobunjenici iz litavske svakodnevice
Ni prevoditeljica i selektorica Mirjana Bračko nije imala lak zadatak: "Litavska književnost se mijenja vrlo brzo, neprestano se javljaju novi procesi vezani uz društvene promjene i iskustvo pisaca. Raznolikost žanrova, raznolikost oblika izričaja, raskid s elitnom, intelektualnom književnošću za masovnu uporabu i kriteriji vrednovanja postaju subjektivni i teško ustanovljivi." Ipak, autori su "uspjeli sačuvati autentičan književni stil, originalan način pripovijedanja i poseban svjetonazor. Iako još nemaju 'Nobelovca', doista imaju što ponuditi stranim čitateljima."
Na raskidu s elitnom tradicijom počiva suvremena litavska poezija. Mladi pjesnici "sve više progovaraju ne o zvijezdama i daljinama, o čežnji, već o svakodnevnim stvarima, sasvim nevažnim i nepotrebnim za duhovnu egzistenciju." Iz litavske svakodnevice u Booksu nam tako stižu Gintaras Grajauskas, u čijoj poeziji "prevladavaju metonimija, razgovorni jezik, sadržajnost, koji stvaraju prilično postmodernistički i prozni dojam", i mlada autorica Indrė Valantinaitė koja "poeziju smatra 'najgurmanskijom' poslasticom među književnim žanrovima."
Ni mladi, prozni autori ne miruju: u goste nam stiže Undinė Radzevičiūtė, još jedna dobitnica Nagrade Europske unije za književnost, koja isto postiže efekt kroz otklon od očekivanog. Undinė "hrabro lomi književna pravila: iz kratkih, izlomljenih rečenica stvara jedinstven intelektualni doživljaj, siže otkriva detalj po detalj, izbjegava bilo kakve stilističke ukrase za postizanje ritma; važan je moment iznenađenja i svakim svojim djelom autorica uspijeva iznenaditi."
No, ne odbacuju svi mlađi autori tradiciju. Djela Tomasa Staniulisa sadrže manje iznenađenja i "odlikuju se osobitom, no čvrstom stvaralačkom i idejnom okosnicom; Staniulis piše racionalno, osjećajno i jednostavno. U njegovim romanima se nalaze povijesni, kulturni i književni podtekstovi, sižei nastaju prema biblijskim motivima i suptilno se isprepliću s događajima iz suvremenog života."
U Booksu nam tako stiže dvanaest stilski posve različitih autora iz tri države koji će u četiri dana čitati na četiri različita jezika. Jedva čekamo!
