Tom Hermans, Unsplash.
Ove jeseni u Booksi pokrećemo novi čitateljski klub – Feminističku čitaonicu!
U prvoj sezoni čitaonice istraživat ćemo kako suvremeni roman oblikuje i mijenja percepcije roda i klase te raspravljati o njegovim kritičkim potencijalima. Na popisu za čitanje naći će nam se politički romani i omiljena lektira feminističke i queer kritike, kako aktualni naslovi tako i klasici modernog romana, a povremeno će ih pratiti i preporuke teorijske literature. Klub će voditi Mirela Dakić, teoretičarka i povjesničarka književnosti s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Feministička čitaonica održavat će se jednom mjesečno (od listopada do lipnja), drugi četvrtak u mjesecu u 18 sati u Booksi, a prvi susret imat ćemo 12. listopada.
Na prvom sastanku razgovarat ćemo o dvjema knjigama kraćeg formata: o romanu Borbe i metamorfoze jedne žene Édouarda Louisa (prijevod Vande Kušpilić, Oceanmore, 2022) te o odabranim ulomcima čuvenog eseja Vlastita soba Virginije Woolf (prijevod Ive Grgić, Centar za ženske studije, 2003). Iako ih dijeli gotovo čitavo stoljeće, oba teksta postavljaju niz pitanja o vezi roda, klase i spisateljskog rada, o mogućnostima pisanja i emancipacije te kritičkoj ulozi književnosti – prava pitanja za otvaranje Feminističke čitaonice!
Prijavu za sudjelovanje na prvom susretu potrebno je poslati na booksa@booksa.hr do 1. listopada, a dio materijala bit će pripremljen unaprijed.
Za sudjelovanje u klubu nije potrebno predznanje o temi i području, a ako volite čitati i raspravljati o književnosti te aktualnim političkim i društvenim pitanjima, Feministička čitaonica u Booksi pravo je mjesto za vas! Veselimo se vašim prijavama!
Čitateljski klub organiziran je u suradnji Bookse i Filozofskog fakulteta u Zagrebu u okviru Horizon Europe projekta Kartografija političkog romana u Europi (The Cartography of the Political Novel in Europe).
Više detalja o projektu možete pronaći na linku, a projektne aktivnosti i sadržaje možete pratiti i na Facebook stranici.
* Crtica o voditeljici: Mirela Dakić diplomirala je kroatistiku i sociologiju te doktorirala s temom iz feminističke književne teorije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je u sklopu CAPONEU projekta zaposlena kao viša asistentica.
