Napustio nas je jedan od najplodnijih hrvatskih književnika Luko Paljetak, pjesnik, prevoditelj i akademik.
Rođen je 1943. godine u Dubrovniku, gdje je završio Učiteljsku školu. Na Filozofskom fakultetu u Zadru 1968. diplomirao je kroatistiku i anglistiku i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1992. godine radom o književnom djelu Ante Cettinea. Bio je i asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru te jedan od urednika Zadarske revije. Radio je u Zadarskom kazalištu lutaka kao umjetnički ravnatelj, redatelj i dramaturg.
Najpoznatiji kao pjesnik i pisac knjiga za djecu, objavio je i desetak grafičko-pjesničkih mapa, dva romana, a pisao je i drame, radiodrame, bajke za djecu, dječje i lutkarske igrokaze, haiku poeziju, feljtone, kazališne kritike, književnopovijesne studije i eseje te studije o lutkarskom kazalištu.
Prvim dvjema pjesničkim zbirkama (Nečastivi iz ruže, 1968.; Najbliži konac svijeta, 1968.) zacrtao je temelje svoje poetske prakse koje će se držati u ukupnome pjesničkom djelu, piše Dubrovnik.net i nastavlja: "Njegovo je polazište opća poetizacija svijeta, hiperbolizacija pojedinosti te iznimna versifikacijska umješnost. (...) Svojevrsnim vrhuncem objedinjavanja tradicije i modernosti smatraju se zbirke Pjesni na dubrovačku (1984.), Sandosten forte (1987.) i Singerica pod snijegom (1994.); u prvoj je izraženo poznavanje jezika staroga Dubrovnika, nadopunjeno dodavanjem novoga smisla, poigravanjem i kombinatorikom te dijalogom s djelima starije hrvatske književnosti, što je jedna od glavnih odlika njegova stvaralaštva. Paljetkova lirska filozofija proizlazi iz ideje da je sve prisutno u svemu te da je kreacija u preslagivanju pojavnoga, fikcionalnog i mišljenoga."
Bio je i vrstan prevoditelj s engleskog, francuskog i slovenskog jezika. Među ostalim, preveo je djela Shakespearea, Byrona, Wildea, Joycea i Prešerna. Bio je stalni član HAZU-a i dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti te brojnih književnih udruženja u Hrvatskoj i inozemstvu.
Dobitnik je brojnih književnih priznanja, među kojima je Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus 1995., Nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo 2005., Nagrade 'Vladimir Nazor' za životno djelo 2012., kao i Nagrade 'Iso Velikanović' za životno djelo u 2022. godini.
Njegova zbirka pjesama Miševi i mačke naglavačke jedna je od najpoznatijih knjiga za djecu kojoj će se vraćati mnoge generacije, kao i brojnim drugim stranicama u njegovom bogatom opusu koji je ostavio iza sebe.
