Dok je Lars von Trier dobro poznatim gafom zaradio izgon s ovogodišnjeg Canneskog festivala, njegov daljnji rođak uživao je u povoljnim kritikama svog turobnog filmskog protreta suvremenog Osla. Norveški redatelj Joachim Trier, autor filma Oslo, 31. kolovoza, nije između prezimena i imena dodao 'von', kao poznatiji mu prezimenjak, ali je posegnuo za književnim predloškom koji je u šezdesetima inspirirao drugog mu poznatijeg kolegu. Prema romanu Le feu follet, čiji je autor Pierre Eugène Drieu La Rochelle u 2. svjetskom ratu zaradio notornu titulu kolaboracionista, Louis Malle je 1963. snimio istoimeni film. U Trierovom filmu norveška prijestolnica zamjenjuje Pariz iz romana, a po njemu lunja 34-godišnji Anders koji upravo završava s tretmanom odvikavanja od droge u rehabilitacijskom centru. Film prati jedan Andersov dan u kojem ga progone greške iz prošlosti i moguća ljubav u budućnosti. Zvuči prilično cheesy, ali kritičari nas uvjeravaju da je Trier, inače laureat Karlovih Vari 2006. napravio zaista dojmljiv film.
Kod nas relativno nepoznati slovenski pisac Nejc Gazvoda (1985.) autor je dviju zbirki priča i triju romana. Na ZFF-u gostuje s dugometražnim igranim prvijencem Izlet u kojem istražuje granice prijateljstva troje mladih ljudi, a za kojeg slovenski mediji uglavnom imaju riječi hvale. Gregor, vojnik koji se sprema u Afganistan, Živa koje ide studirati u inozemstvo i Andrej koji je gay i mrzi sve oko sebe idu autom na more, kako su to znali za vrijeme srednje škole. Za vrijeme vožnje isplivavaju na površinu i destruktivnost i nježnost.
David Cronenberg voli posezati za kniževnim predlošcima, pa je tako Goli ručak snimio prema Burroughsovom, a Sudar prema Ballardovom romanu. U slučaju Opasne metode, filma koji će biti prikazan izvan konkurencije, stvar je nešto kompliciranija. Sve je počelo od romana Johna Kerra kojeg je u dramu pretvorio Christopher Hampton, a onda je sam Hamptoon od svoje drame napravio scenarij. Kritike su uglavnom povoljne, uz konsenzus da Metoda ne ulazi među najbolje Cronenbergove filmove. Turbulentni odnos Freuda, šegrta mu Junga i mlade bolesnice Sabine (Viggo Mortensen, Michael Fassbender, Keira Knightley) nesumljivo će publiku privući u Kino Europa.
U popratnom programu Crveni vesterni prikazuju se filmovi inspirirani popularnim žanrom snimani u zemljama Istočnog bloka šezdesetih i sedamdesetih. Tamo smo pronašli istočnonjemački Chingachgook: Velika zmija, adaptaciju Divljačara Jamesa Fenimorea Coopera, u kojem se borba Indijanaca protiv osvajača može gledati kao svojevrsni "'manifest’ Istočnog bloka o nužnosti formiranja bloka", kako piše u programskoj knjižici. U glavnoj je ulozi stasiti Srbin Gojko Mitić, superzvijezda isterna.
Srđan Laterza
