Od 4. do 6. listopada 2011. u Booksi će se održati sedma po redu Revija malih književnosti, festival koji predstavlja suvremene autore mlađe generacije iz zemalja regije koji su se u svojim zemljama afirmirali i postigli uspjeh kod publike i kritike, dok im u Hrvatskoj nisu objavljene knjige. Nakon Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Bugarske, Srbije i Rumunjske ove će se godine na Reviji predstaviti književnici i književnice s Kosova.
Za razliku od dosadašnjih Revija koje je udruga Kulturtreger organizirala sama, uz pomoć selektora, ovogodišnja Revija organizirana je u partnerstvu s beogradskim Betonom, kulturno propagandnim kompletom koji izlazi uz dnevni list Danas. Beton je ove godine uredio antologiju nove albanske književnosti Kosova pod nazivom Iz Prištine, s ljubavlju (Algoritam media, Beograd) u kojoj je predstavljeno 19 književnika i književnica s Kosova prema izboru Jetona Neziraja, koji je ujedno i izbornik Booksine Revije.
Na Reviji malih književnosti zagrebačkoj će se publici predstaviti Genc Kadriu, Ervina Halili, Avni Rudaku, Shpëtim Selmani, Halil Matoshi, Ardian Haxhaj, Arben Idrizi i Ballsor Hoxha.
Sva čitanja održat će se u književnom klubu Booksa.
Autor i ovogodišnjeg plakata Revije je dizajner Zoran Ðukić.
***
Jeton Neziraj dramaturg je, prozni pisac i scenarist s Kosova. Napisao je više od 15 drama koje su izvođene na scenama Kosova, kao i u više europskih zemalja i u Americi. Drame su mu prevedene na više svjetskih jezika. Kao dramaturg surađivao je s mnogim europskim kazališnim kompanijama. Njegova drama Liza spava dobila je glavnu nacionalnu nagradu izdavačke kuće 'Buzuku', a premijerno je izvedena 2007. godine na sceni Nacionalnog teatra Kosova. Dugometražni umjetnički film po njegovom scenariju, Gomarët e kufirit (Pogranični magarci), premijerno je prikazan u kolovozu 2010. godine i trenutno se prikazuje na raznim festivalima. Jeton Neziraj je i autor više desetaka tekstova i eseja o kazalištu, koji su objavljeni u lokalnim i međunarodnim časopisima. Također je i autor nekoliko knjiga, među kojima je i knjiga posvećena slavnom kosovskom glumcu Faruku Begoliju. Neziraj je osnivač i direktor 'Multimedija Centra' iz Prištine.
Ardian Haxhaj rođen je u Ighlarevu kod Kline. Magistrirao je albansku književnosti na Filozofskom fakultetu u Prištini. Izdao je knjigu poezije Smrt urliče u mojim očima 1994. godine. Njegov roman Kraj jedne misije osvojio je drugo mjesto 2006. godine na nacionalnom natječaju izdavačke kuće 'Buzuku'. Drugi roman Glavna hronika Kosova polja objavio je 2008. godine. Pisao je brojne studije u književnim časopisima Sheshi, Fjala, Jeta e re, i na stranicama za kulturu u dnevim listovima Koha ditore, Zëri i dr. Piše i scenarija za film i književnu kritiku.
Arben Idrizi rođen je u Vučitrnu. Objavio je dvije zbirke poezije u izdanju časopisa MM Centra za humanističke studije 'Gani Bobi': Heqakeq (Zlopatio sam se, 2003) i Libri i te qenit (Knjiga bića, 2010). Arben objavljuje i književne prijevode s talijanskog jezika (Ništa što je ispod Valerija Magrellija), kao i prijevode poezije Quasimoda, Sanguinettija, Pasolinija, i dr. Radio je pet godina kao novinar u tjedniku Zeri, sad je urednik u dnevnom listu Express. Urednik je i interdisciplinarnog časopisa MM: Revista mikste.
Genc Kadriu je pjesnik, umjetnik i mislilac. Diplomirao je 2003. godine lijepe umjetnosti na Sir John Cass School of Art u Londonu, gde trenutno živi. Radi kao fotograf. Objavio je više članaka o političkim i socijalnim problemima u raznim časopisima na Kosovu i vani.
Halil Matoshi rođen je u Gmici kod Kamenice na Kosovu. Studirao je filozofiju i sociologiju. Po profesiji je novinar. Bio je glavni urednik časopisa Alternativa (Ljubljana, 1990), političkog tjednika Zëri (Glas, Priština, 1990), dnevnih novina Lajmi (Vesti, Priština, 1996), zatim glavni urednik mjesečnika za kulturu i filozofiju Sheshi (Trg). Sad je urednik kulturnog dodatka dnevnih novina Koha ditore u Prištini, za koje piše kolumne. Matoši piše poeziju, priče i eseje. Objavio je i književne i filozofske studije. Autor je knjiga Frymë varresh në dallgore (Dah grobova na stenovitoj obali, poezija, 1988), Udhëtim nëpër ëndërr të keqe (Putovanje po lošem snu, mešoviti tekstovi, 1994), Lajmësi memec (Gluvonemi glasnik, priče, 1996), Udhëtim nëpër zhgjëndërr të keqe (Putovanje po lošoj javi, ratni dnevnik ili eseji, 2000), Hija e Krishtit (Hristova senka poezija, 2004). U toku rata na Kosovu zarobile su ga srpske snage bezbednosti. Bio je oko godinu dana u Kazneno-popravnom zavodu 'Zabela' u Požarevcu. U tisku je njegova šesta knjiga Qyteti pa dashuri (Grad bez ljubavi, eseji i pogledi). Živi u Ajvaliji blizu Prištine.
Avni Rudaku rođen je u Gnjilanu. Diplomirao je psihologiju i sociologiju na Prištinskom sveučilištu, gde je nastavio i master studije iz sociologije. Objavio je više publicističkih, znanstvenih i književnih tekstova u časopisima i zbornicima na Kosovu i inozemstvu. Knjigu Poezija bez daha objavio je 2010. godine. U tisku se nalaze još dvije njegove knjige, jedna u žanru antipoezije i druga s temama iz filozofije i psihologije.
Shpëtim Selmani rođen je u Prištini. Diplomirao je glumu, a sad je na magisteriju glume na Fakultetu umjetnosti u Prištini. Paralelno studira i sociologiju na istom sveučilištu. Jedan je od osnivača modernog teatra 'Po-po' u Uroševcu. Objavio je pjesničku zbirku Brenda guaces (Unutar školjke) 2006. godine. Objavljuje pjesme i tekstove u raznim kosovskim časopisima.
Ervina Halili objavila je dvije zbirke pjesama Trëndafili i heshtjes (2004) i Vinidra (2008). Studira na Filološkom fakultetu u Vilniusu, Litva.
Ballsor Hoxha rođen je 1975. Diplomirao je engleski jezik i književnost. Nakon završetka rata radi za misije međunarodnih organizacija na Kosovu. Objavljivao je pjesme i druge literarne tekstove u raznim književnim časopisima. Prva zbirka pesama bit će mu uskoro objavljena u Prištini.
