Utorak
09.03.2010.

Kratka priča je ženskog roda

booksa



A+ A-

U stanu Marije Jurić Zagorke na Dolcu u Zagrebu održan je festival pod nazivom Kratka priča je ženskog roda, odnosno Festival kratkopričašica Zagorki u čast. Program festivala bio je podijeljen na dvije večeri koje su pale na dva izrazito važna datuma, 2. ožujka – rođendan Marije Jurić Zagorke i 8. mart – Dan Žena. Na festivalu je nastupilo 25 domaćih spisateljica raznih generacija. Na svršetku festivala, na Dan žena, porazgovarali smo s tri autorice mlađe generacije – Majom Hrgović, Mašom Kolanović i Jasnom Žmak, koje su rekle što misle o festivalu, o Danu žena, kao i o bivšoj stanarki Mariji Jurić Zagorki.  

Što je zapravo Dan žena danas? Koliko vam znači ovaj praznik?

Maja Hrgović:
Meni Dan žena zapravo ne znači ništa. Svaki dan je za mene Dan žena, ali kad to kažem to zvuči kao prava floskula, što i jest. Kao, uostalom, i Dan žena. No, Dan žena ili ne, ovo događanje (Festival kratkopričašica) mi znači puno i ja to percipiram kao dvije potpuno odvojene stvari. To je zaista pravi ženski festival, koji je kao takav odvojen u dva dijela, a dani u kojima se održavao bili su rođendan Marije Jurić Zagorke, na kojem sam ja nastupala, i Dan žena koji je danas. Dakle to je samo nekakav vremenski okvir festivala koji ima i simboličku ulogu. Ja nisam nekakva velika pobornica kvota u smislu rodne podjele, ali je činjenica da žene u Hrvatskoj književnosti dobivaju mnogo manje šanse i mislim da je to organizatorica festivala Nela Milijić prepoznala. Mislim da je to jedan nenametljivi način da se okupimo i da pokažemo što imamo, makar bilo kvalitetom neujednačeno, jer je riječ o festivalu koji okuplja veliki broj autorica s velikom stilskom i kvalitativnom razlikom. U tom smislu to nije nekakav 'high' festival, već više kao nekakva revija; odličan pokazatelj što žene kao spisateljice u ovom trenutku rade. 

Maša Kolanović:
Ovaj festival je svakako na pravom mjestu i u pravi dan, u Zagorkinom stanu, mjestu gdje je živjela spisateljica koja je jedna od najznačajnijih hrvatskih spisateljica, ali i feministica. Prijašnje generacije odrasle 90-ih Dan žena su smatrale nekakvim komunističkim praznikom i on kao da je zbog toga nekako izblijedio. Nije ga dugo bilo, a na njegovo mjesto je na neki način došao datum koji mu je vremenski relativno blizak – Valentinovo, gdje se slavi nekakav dan zaljubljenih. No, Dan žena je itekako važan praznik, jer govoriti o političkim pravima žena, o položaju žena u vremenu gdje te još uvijek kad tražiš posao pitaju 'misliš li zatrudnjeti?' i slične stvari, mislim da je važno. No, izgleda da se stvari ipak malo mijenjaju jer je danas po prvi put predsjednik države primio četrdeset žena što mi se čini kao pozitivna revalorizacija ovog praznika koji je u posljednjih dvadesetak godina zaista gurnut na marginu i zamijenjen nekakvim 'praznicima' koji slave konzumerističku kulturu, dok je političko izostavljeno iz tih praznika.  

Ima li Dan žena  značenje koje je nekad imao, ili je značenje ovog datuma danas različito od onog nekad? Ima li on još onaj politički kontekst ili su zaboravljeni Clara Zetkin i ono što je ovaj dan nekad predstavljao?

Maša Kolanović:
Mi smo zapravo ti koji stvaramo značenje. Evo npr. Centar za ženske studije i aktivistice iz Centra organizirale su ovaj događaj i govore o problemima žena na pravi način. Naravno, ja sam za još veću političku radikalizaciju tog praznika i uvijek su mi draži praznici koji imaju neko političko značenje, a ne konzumerističko. Također, i ovo što je Josipović danas napravio svakako je pozitivan korak u smislu vraćanja izvornog političkog značaja tom prazniku.  

Jasna Žmak:
Na neki način se slažem i s jednom i s drugom, jer mislim da je 8. mart postao žrtvom konzumerističke kulture i konzumerističkog pristupa životu i da je na neki način namjerno izbrisan. Kao takav, meni taj dan ne znači ništa, osim što ga uvijek čestitam mami te je na taj način usrećim. No, ovaj događaj je pozitivan primjer obilježavanja 8. marta i, baš kao što je rekla Maja, sretna okolnost je što je Festival povezan Zagorkinim rođendanom i Danom žena, no treba raditi ovakve stvari cijele godine. No, ovo je sjajan festival i svakako mislim da treba još jednom spomenuti Nelu Milijić koja je inicijatorica ovoga svega i koja je uložila svoje vrijeme i resurse kako bi pokrenula sve ovo. Respect!

Ovaj festival se događa u stanu Marije Jurić Zagorke, koju se sve više percipira kao pravu feministicu. Koliko je važna njezina uloga u ženskom pokretu kod nas?

Maša Kolanović:     
Njezina uloga je izuzetno velika. O Zagorki postoji predodžba kao o spisateljici koja je pisala samo popularne romane. To je samo vrh ledene sante Zagorkina rada. No, čak se i o njezinim popularnim romanima može govoriti iz feminističke perspektive, jer su tu prikazi žena kojima je dana mnogo važnija uloga unutar same žanrovske književnosti, i u političkom i u narativnom smislu, nego što su to radili popularni pisci prije, ali i nakon nje. No, manje je poznato da je Zagorka napisala niz feminističkih članaka, organizirala ženske demonstracije, da je samom svojom sudbinom predstavljala nekakvu devijantnu, atipičnu žensku sudbinu. Ona je bila prva hrvatska profesionalna novinarka. Sve to tek sad dolazi na vidjelo, i promjenom perspektive u proučavanju popularnih žanrova, kao i samog feminizma. Ona je značajna i kao osoba koja je znala spajati feminizam i popularnu kulturu koju je vidjela kao mjesto ženske borbe, a ne kao getoizirani prostor žena za njihovo pripitomljavanje u patrijarhalnu kulturu. Ne, ona je to upravo vidjela kao mjesto borbe, i to mjesto borbe za hrvatsku ženu koja u tom vremenu nije bila pretjerano obrazovana nego je čitala takve romane i novine. Zagorka je osnovala dva ženska časopisa gdje je pisala stvari za obične žene na radikalan način.

Maja Hrgović:
Mislim da je Zagorka u svom vremenskom kontekstu bila veća institucija feminizma nego što je danas čitava nezavisna scena, jer su nevladine udruge koje se bave rodnim pitanjima slizane s onima koji im daju novce. Nezavisna scena nije uopće nezavisna, i meni se Zagorka čini kao jača snaga feminizma nego što mi danas uopće možemo pojmiti.

Razgovarao Neven Svilar

POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.