Iz filma 'Sjećanje na moje tužne kurve', r: Henning Carlsen
Jedan od najmoćnijih ljudi Ruske pravoslavne crkve Vsevolod Chaplin, inače glasnogovornik Moskovske patrijaršije, zatražio je zabranu knjiga autora koji promiču pedofiliju, poput Vladimira Nabokova i Gabriela Garcíje Márqueza , u ruskim srednjim školama.
Čovjek istog prezimena poput stanovitog glumca optuživanog za pedofiliju imena Charles, rekao je kako je sramota da knjige kao što su Lolita i Sto godina samoće truju rusku mladost.
"Riječ je o knjigama koje promoviraju nedopustive moralne norme i romantiziraju perverziju i perverzne strasti i vulgarnosti koje čitatelje čine nesretnim."
Ruska pravoslavna crkva posljednjih se godina izuzetno osilila te se u zadnje vrijeme sve više miješa u školstvo te zemlje, a nedavno je zatražila i strože poštivanje moralnog načina života odnosno iznijela zahtjev za moralnijim oblačenjem žena u Rusiji.
Lolita je objavljena na engleskom 1955. godine, a nakon objavljivanja bila je zabranjena u brojnim zemljama kao i u nekim američkim saveznim državama i javnim školama. Nabokov je knjigu preveo na ruski 1967. godine, no ona je od sovjetske cenzure proglašena pornografijom i nije objavljivana za vrijeme Sovjetskog saveza. To se, pak, ne bi moglo reći za Márquezov roman Sto godina samoće koji je objavljen u SSSR-u nedugo nakon što je originalno objavljen.
Gabrielu Garcíji Márquezu ovo nije prvi put da se suočava s optužbama za pornografiju, a jedna od posljednjih bila je ona jedne meksičke nevladine udruge zbog 'odobravanja dječje prostitucije u meksičkoj filmskoj adaptaciji njegova romana Sjećanja na moje tužne kurve', koji govori o 90-godišnjaku koji si za rođendan namjerava priuštiti noć s 14-godišnjom djevicom. Moralistička udruga tužila je i producente, a izvršila je i pritisak na koproducente Dansku i Španjolsku koje su trebale sudjelovati s osam milijuna dolara u budžetu.
