Utorak
26.06.2007.

Novi broj 'Sarajevskih sveski'

booksa



A+ A-

Novi broj 'Sarajevskih sveski/bilježnica' - časopisa koji pod uredničkim vodstvom Velimira Viskovića i Vojke Smiljanić-Ðikić objavljuje Mediacentar Sarajevo - u posljednjih je nekoliko dana zasigurno jedna od natraženijih i najspominjanijih knjiga na prostorima bivše Jugoslavije. Netom objavljeni novi broj 'Sveski' (15-16) u cijelosti je, naime, posvećen suvremenoj poeziji sedam zemalja nastalih raspadom nekadašnje države te donosi stihove više od 130 autora iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije.

„Čemu poezija u vremenu toliko oskudnom u pjesničkome 'ja' i energiji kreativne pjesniče subjektivnosti? Čemu mrčiti papir, štono rekli braća Montenegrineri, ako na njemu ne ostaje nikakav 'esencijalni' pečat našeg jastva, dublji biljeg duha, znak ruke koja piše?“ pita se u uvodnom tekstu naslovljenom 'U prvom licu' sarajevski pjesnik Stevan Tontić. No, ubrzo se pokazuje, radi se samo o retoričkom pitanju koje Tontića u tom eseju podnaslovljenom kao 'Pokušaj za nemirnih predproljetnih dana' vodi do Nobelovca Eliasa Canettija i zaključka: „Književnost može biti šta hoće, ona jedno nije, jednako kao ni čovječanstvo koje još čvrsto drži do nje: ona nije mrtva“.

Osim toga, riječi prošlostoljetnog pjesnika rođenog u Bugarskoj, u židovskoj obitelji čiji su preci u 15. stoljeću bili protjerani iz Španjolske pjesnika, a on sam je uglavnom živio u Londonu i Švicarskoj te pisao na njemačkom, Tontiću ne pomažu samo da konstatira kako poezija nije mrtva nego i da iscrta profil istinskog pjesnika. „Pjesnik može biti samo onaj tko osjeća odgovornost,“ kažu nadalje Tontić i Canetti dodajući: „Istinski zadatak pjesnikâ je da drže otvorenim prilaze između ljudi, a ponos pjesnika biće u tome da odolijeva izaslanicima ništavila, kojih je u književnosti sve više, i da ih suzbija sredstvima drukčijim od njihovih.“ Upravo u tom svijetlu najuputnije je iščitavati i gotovo 800 stranica 'odgovornosti' koje slijede u 'Sarajevskim bilježnicama'.

Autore iz Hrvatske zastupljene u Sveskama br. 15-16 izabrao je urednik časopis 'Poezija' Ervin Jahić, a među čak 32 uvrštena pjesnika su i Danijel Dragojević, Zvonimir Mrkonjić, Boris Maruna, Milorad Stojević, Branko Čegec, Delimir Rešicki, Zorica Radaković, Boris Dežulović, Sibila Petlevski, Miljenko Jergović, Simo Mraović, Drago Glamuzina, Ivan Herceg, Dorta Jagić, Ivana Bodrožić... Izbor iz suvremenog pjesništva Srbije načinio je Gojko Božović, Bosne i Hrecegovine - Marko Vešović, Makedonije – Ljiljana Dirjan i Elizabeta Šeleva, Kosova – Baškim Kučuku, Crne Gore – Jovan Nikolaidis, a Slovenije – Peter Kolšek.

SAN

San. Jedan se zločinac gubi u mojim riječima.
Ne vidim ga. Na tlu cijelog grada
umnažaju se koraci. Koraci među koracima.
Teško disanje, ispraznost plodova.
A onda Božja amnezija kao takva, total.
Na jedno lice bili su pali glagoli straha,
sada su se vratili odakle su došli.
Smirilo se javno jutro, uvenuo zid.
Njegovo srce kuca na velika otvorena vrata,
kaže se svemir. Dobrodošao, dobrodošao,
neka se nesreća odjene onako
kako se pristoji svjetiljci.

(Danijel Dragojević, Žamor, Meandar, Zagreb, 2005)

Vesna Laušić 

POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.