Predstavljanje knjige 'Šutnje straha' Jelene Marković

Jelena Marković predstavit će svoju novu knjigu "Šutnje straha" (Institut za etnologiju i folkloristiku, 2024.) u petak, 21. ožujka u Booksi. U razgovoru će uz autoricu sudjelovati Natka Badurina (izvanredna profesorica na Sveučilištu u Udinama), Una Bauer (docentica na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu), Tanja Bukovčan (izvanredna profesorica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu) i moderatorica Renata Jambrešić Kirin (znanstvena savjetnica u trajnom zvanju Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu). 

Evo što o knjizi kaže Natka Badurina: "Postojećoj literaturi o strahu, koja uglavnom inzistira na vezi straha i narativnosti, ova knjiga dodaje dosad nedovoljno istraženu perspektivu odnosa straha i šutnje. Narativizacija i šutnja promatraju se usporedno i bez apriornih sudova o njihovoj (ne)učinkovitosti, odnosno društvenoj blagotvornosti ili šteti. Suprotno našim očekivanjima, naracija ne mora imati učinak lijeka za strah, kao što je moguće i da šutnja ne bude znak predaje i poraza, već nepristajanja i otpora. Provodne teme straha i šutnje u knjizi su primijenjene na pojave društvene netolerancije, vernakularne narative o porijeklu rata, traumatskim naslagama obilježene hrvatske regije, osobno iskustvo neverbalnoga kazališta, ‘’neiskaziva’’ iskustva boli i patnje, pandemiju koronavirusa, a sva su ta novoistražena područja potkrijepljena bogatom i izvornom etnografskom građom." 

Renata Jambrešić Kirin zaključuje: "Gotovo paradoksalno za vrsnu teoretičarku (usmenoga) pripovijedanja, autorica svoj analitički instrumentarij usmjeruje na ono što je neispričano, prešućeno, ušutkano, neizgovorljivo, teško komunikabilno. Relevantnost ove studije jest u teorijskoj i etnografskoj sposobnosti zahvaćanja tabua, trauma i inhibicija koje nas kao građane i kolektive priječe da kreiramo (naprednije) političke zajednice i drugačiji tijek povijesti. Osluškujući one najranjivije i najugroženije, deprivirane i deprimirane te najmanje vidljive članove društva zahvaćenoga socijalnim raslojavanjem, ugrozom pandemije i prirodnih katastrofa, autorica dovodi u pitanje tezu da su humanistički znanstvenici po definiciji ljubopitljivi, etični i progresivni humanisti koji osiguravaju društvenu vidljivost i glas marginaliziranim skupinama te koji se bore protiv statusa quo."

Vidimo se u Booksi!

Program udruge Kulturtreger podupiru Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Zaklada Kultura nova.