#Booksinih20: Kolokvij – Politike stvaranja kanona na poluperiferiji

Booksa će svoj 20. rođendan proslaviti dvodnevnim programom čija će tema biti politike stvaranja kanona na poluperiferiji.

Rasprava o kanonizaciji u književnosti traje više od stoljeća i čini se da je o kanonu i kanonima sve rečeno, ali svakodnevna praksa pokazuje da se usprkos tome politike kanonizacije sporo mijenjaju. Kako je književna kritika jedan od protagonista te priče, na ovom programu bavit ćemo se upravo njezinom ulogom u perpetuiranju, dekonstrukciji odnosno transformaciji kanonizacije i mehanizmima, strategijama i taktikama koje se pri tome koriste u poluperiferiji od nagrada, festivala, do akademije i marketinga. Poluperiferija, kako definiramo našu regiju, je ovdje djelatni koncept koji s jedne strane otvara prostor raspravi o odnosima moći između centra i periferije u geo-kulturno-političkom smislu, a s druge strane o mogućim emancipacijskim potezima između centra i periferije u kulturtregerovskom smislu. Namjera ovog programa je baciti novo svjetlo na stari problem kroz kritiku, autokritiku i, zašto ne, pohvalu.  

U sklopu javnog programa  prvog dana predstavit ćemo i knjigu Piščev dnevnik Davida Albaharija objavljenu u biblioteci Prijatelji u izdanju Kulturtregera i Multimedijalnog instituta te u suradnji s kolektivom Škart. Knjiga sadrži Davidove kolumne koje je pisao za portal Booksa.hr. David Albahari međunarodno je priznat i poznat književnik koji je stekao kultni status nakon što je otišao s ovih prostora, ali za razliku od druge kultne književne persone, Dubravke Ugrešić, ovdje nikad nije bio persona non grata i ni na koji način književni marginalac. Možda je upravo on primjer ambiguiteta književnog kanona na poluperiferiji. 

Tribina: Koliko kanona nam treba, 5. listopada u 16h

Prvog dana programa održat će se javna tribina na temu Koliko kanona nam treba?. Na tribini će sudjelovati Nađa Bobičić, Tomislav Brlek i Mirnes Sokolović, a moderirat će je Matija Prica.

Na tribini će se nastojati sagledati pozicija i funkcija književnog kanona danas, kada je društvena uloga i važnost književnosti poljuljana i relativizirana, dok istovremeno bijesne žestoke kulturne borbe u kojima se književnost nerijetko koristi kao arsenal za sve strane u sukobu. U tom kontekstu dotaknut ćemo se i procesa restrukturiranja i reorganizacije kanona te otpora koji se u tom procesu javljaju, kao i pitanja zašto se logika strukturiranja kanona ponekad doživljava kao igra nulte sume. Također, govoreći o odnosima uključenosti i isključenosti, posebno u poziciji između centra i periferije, jedna od tema bit će i supostojanje više paralelnih kanona, što po sebi predstavlja izazov osnovnoj definiciji i intenciji kanona. 

Predavanje Vladimira Tasića Kanon, kaleidoskop, 5. listopada u 18h

"Bi li riječ 'kanon' trebalo povući iz opticaja u jeziku književne kritike? Termin je vezan za ideju kanonizacije. Ono što zovemo 'kanon', međutim, samo je rezultat odnosa u književnom polju. Ono nije autonoman i zatvoren sistem već je promenljivo, plastično, podložno efektima drugih polja, tržišta, politike (lokalne, svjetske, univerzitetske, uredničke). Postojanost ma kog elementa fragmentiranih i umnoženih književnih polja nije malo iznenađenje. U tom smislu, relativno stabilan status Davida Albaharija predstavlja izazov i postavlja zanimljivo pitanje za književnu kritiku", ovako Vladimir Tasić najavljuje svoje predavanje.

Vladimir Tasić je matematičar i književnik. Doktorirao je matematiku na Sveučilištu Manitoba a predaje na Sveučilištu New Brunswick u Kandi. Autor je i dvije knjige pripovjedaka Pseudologija fantastika i Radost brodolomnika, dvije knjige eseja Njuškači jabuka i Udaranje televizora, romana Oproštajni dar, Kiša i Hartija i Stakleni zid te teorijskih knjiga Matematika i koreni postmodernog mišljenja i Svetovi Alena Badjua: matematika, umetnost i politika. Njegov prvi roman proglašen je za knjigu godine 2001. odlukom žirija Radio Beograda, a za drugi roman dobio je NIN-ovu nagradu i nagradu „Vitalove“ književne fondacije „Zlatni suncokret" za 2004. 

ŠKABARE: Albahari, 5. listopada u 20h

Eksperimentalni umjetničko-dizajnerski kolektiv Škart ovako najavljuje svoj program ŠKABARE:
Udruženim snagama: grupa Škart + ti i ti i ti + neke i neki što pišu i pjevaju i čuda kažu + ćutači/ce iz trećeg reda + svašta nešto
Kratak program na tragovima udruživanja snaga Pesničenja i Kulturnog centra Albahari.
>>> (godinama, jednom mesečno, uporno se dešavao nepredvidljivi možda-literarni program; zašto da ne, mislili smo tada - zašto da ne, pitamo se sada)  

Eksperimentalni umjetničko-dizajnerski kolektiv Škart kojeg čine Dragan Protić i Đorđe Balmazović osnovan je 1990. godine na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Ime kolektiva aluzija je na način na koji pristupaju realizaciji i distribuciji svog kreativnog rada koristeći svakodnevne i skromne medije. Konstruktivnim sukobom kombiniraju i preispituju granične forme poezije, arhitekture, grafičkog dizajna, izdavaštva, performansa, glazbe, alternativne edukacije i društvenog aktivizma s primarnim fokusom na arhitekturi ljudskih odnosa. Pokretači su alternativnih zborova Horkeškart i Proba, te zborova u Domovima za djecu - Deca s meseca i AprilZMAJun. Iz njihovog rada sa samohranim majkama izbjeglim od rata nastao je kolektiv Nepraktične žeNE, iz rada sa umirovljenicima Prkosni penzioneri, u Kulturnom centru Rex organizirali su festival Pesničenje, režirali su dokumetarno-eksperimentalni film Duga resa, te učestvovali - kako na školskim i na seoskim priredbama - tako i na Venecijanskom bijenalu. Surađuju s brojnim kolektivima, organizacijama i pojedincima te izlažu širom svijeta.

Kolokvij književnih kritičarki i kritičara, 6. listopada

Drugi dan programa, 6. listopada, održat će se kolokvij književnih kritičarki i kritičara na istu temu. Program je zatvorenog tipa.

Događaj suorganiziraju Booksa i Multimedijalni institut.

Program podupiru Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.