Otpor(nost) književnosti: Dorta Jagić

Marginalci su često u središtu književnog interesa Dorte Jagić: njezini tekstovi tematiziraju ljude s društvenih rubova, ali i pjesnike i pjesnikinje - one koji se nalaze na granici same književnosti. Upravo zato s Dortom razgovaramo o marginalcima, rubovima i njihovim prekoračenjima u sklopu tribine Otpor(nost) književnosti, koja književnost promišlja kao strategiju otpora suvremenim društvenim i kulturnim izazovima: kako kroz otvoreno politički angažirane tekstove, tako i kroz uranjanje u osobna iskustva, intime i fragilnosti života u nestabilnom i neizvjesnom svijetu.

Dorta Jagić već više od dva desetljeća kontinuirano piše i objavljuje poeziju, putopise, eseje i prozu. Jedna je od najprevođenijih i najnagrađivanijih suvremenih hrvatskih pjesnikinja. No Dorta Jagić je i značajna prozaistica: autorica je nekoliko knjiga putopisa i eseja, dviju slikovnica za djecu te jednog romana. Dobitnica je niza uglednih književnih priznanja u zemlji i inozemstvu. Svoj književni put započela je 1999. godine nagradom Goran za mlade pjesnike, a 2017. godine dobila je i našu najugledniju pjesničku nagradu - Goranov vijenac. Među ostalim nagradama se ističu The Balkan Grand Prize for Poetry (2007.), The European Poet of Freedom (2014.) i Nagrada Višnja Machiedo (2019.). Izbori iz njezine poezije objavljeni su na petnaestak jezika, a knjige su joj prevedene na slovački, poljski, engleski, francuski i njemački. Dugi niz godina vodi radionice pisanja te prevodi eseje i poeziju s engleskog i njemačkog jezika.

Iako se nalazi u samom središtu domaće književne scene, kao da se i dalje svjesno zadržava na marginama. Njezin interes za rubove očituje se u knjigama koje izmiču jednoznačnim žanrovskim odrednicama: od proznih zapisa S tetovažom nisi sam, koji osciliraju između kratke priče, autobiografskih fragmenata i pjesama u prozi, do Noć na zemlji, koja donosi nokturalne priče, putopise, dnevničke i memoarske zapise, meditacije, fantazije i poetske studije. Njezino posljednje književno ostvarenje, roman Kafić Dan, uspješno spaja prozu, poeziju i dramsko pismo, a njezin pjesnički jezik ulazi u prostor ljubavi koji puca i koji u tom lomu, uz glavnu junakinju, pronalazi vlastitu „slobodetinu”.

Sve što je pokojni pjesnik Tonko Maroević rekao o Dortinom opusu povodom nagrade 'Višnja Machiedo' Hrvatskoga P.E.N. centra za 2018., aktualno je i danas: „O čemu god se Dorta Jagić odluči pisati čini to ležerno i pomalo humorno, s pozivanjem na znanje i tekovine prethodnika, ali uvijek s pokrićem nesputane doživljajnosti, rekli bismo metodom vlastite kože."

Booksina tribina Otpor(nost) književnosti, književnost promišlja kao strategiju otpora suvremenim društvenim i kulturnim izazovima. Saveznike u toj borbi ne tražimo samo među piscima i spisateljicama, nego i među svima koji sudjeluju u nastanku i oblikovanju književnog teksta - prevoditeljima i prevoditeljicama, urednicima i urednicama, kritičarima i kritičarkama te novinarima i novinarkama. Zajedno s publikom, oni tvore zajednicu koja književnost shvaća kao aktivnu praksu i alat za zamišljanje otvorenije, solidarnije i poticajnije društvene stvarnosti. Razgovori će pritom zahvatiti i širi kulturni i književni kontekst - od pregleda aktualnih trendova i nagrađivanih autora do fenomena „cross-over“ žanrova koji pomiču granice književnosti i dovode je u dijalog s drugim umjetnostima.

Tribinu vodi Filip Kučeković.

Program udruge Kulturtreger podupiru Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Zaklada Kultura nova.