Na još jednoj tribini Književne senzibilizacije dotaknut ćemo se Kube koju više poznajemo kroz glazbu i turističke aranžmane, ali ovog puta zagrebat ćemo ispod površine i to kroz djela suvremenih kubanskih autora u egzilu Carlosa Alguilera, Pedra Juana Gutierreza i Reinalda Arenasa.
O suvremenom kubanskom društvu, kubanskoj kulturi i književnosti, ali i problemu velikoga vala iseljavanja s Kube danas razgovarat će književna prevoditeljica i aktivistica Tanja Tarbuk, kubanski tražitelj međunarodne zaštite te moderatorica i autorica projekta Ksenija Banović.
Razgovor će pokušati prikazati kontrast između povlaštenih kulturnih i političkih elita i naroda kojima su osnovna ljudska prava uglavnom uskraćena. Kroz djela suvremenih prozaika pokušat ćemo sagledati ideale koji leže u začetku stvaranja kubanskog društva, a kroz osobnu ispovijesti kubanskog azilanta uvidjeti razloge kubanske migracije velikih razmjera u posljednjih nekoliko desetljeća.
Razgovor o kubanskoj književnosti ne možemo započeti, a da ne spomenemo pjesnika, pisca i esejista, Joséa Martíja, neumornog borca za oslobođenje Kube te intelektualca koji je na početku južnoameričke moderne utjecao na mnoge pjesnike s početka 20. stoljeća. Izuzetno politički angažiran, borio se protiv rasizma, siromaštva i socijalne nejednakosti, a danas se smatra kubanskim herojem i jednim od glavnih protagonista u južnoameričkoj borbi za slobodu. Zanimljivo je da su njegovi popularni stihovi poslužili i za predložak legendarne pjesme Guantanamera, svjetskoga hita The Sandpipers-a iz 1966. koja se danas smatra kubanskom domoljubnom pjesmom.
Carlos Alguilera (La Habana, 1970.) kubanski je pripovjedač, pjesnik, esejist i kulturni kritičar, te jedan od pokretača časopisa Diáspora(s), koji je između 1997. i 2002. predstavljao neovisan i inkluzivan prostor u kubanskoj književnosti i političkoj esejistici. Pedro Juan Gutierrez (Matanzas, 1950.) kubanski je pjesnik i romanopisac, poznat po Havanskoj trilogiji u kojoj oštro kritizira kubansko društvo. Reinaldo Arenas (1943. – 1990.) kubanski je romanopisac, dramaturg i pjesnik, koji se u svojim djelima suprotstavljao diktaturi, te bio proganjan i zatvaran, dok nije uspio pobjeći s Kube.
Tanja Tarbuk nagrađivana je književna prevoditeljica koja se dugi niz godina bavi luzofonim i hispanističkim književnostima i kulturama. Dosad je prevela više od stotinu književnih djela značajnih autora među kojima se ističu Fernando Pessoa, Gabriel García Márquez, António Lobo Antunes, Julio Cortázar, Clarice Lispector, José Martí, i drugi. Posebno se posvećuje prijevodu poezije, te je dosad objavila nekoliko antologija portugalskog pjesništva i proze, a trenutno priprema antologiju suvremene hrvatske poezije u prijevodu na portugalski jezik. U okviru Udruge 01abcentar za promicanje jezika i kulture, koju je osnovala, aktivno se bavi socijalnim uključivanjem i unapređenjem kvalitete života ranjivih skupina kao što su, među ostalima, migranti, odnosno azilanti.
Ksenija Banović književna je prevoditeljica s bugarskog jezika i knjižničarka. Kroz tribine Književne senzibilizacije problematiku migrantske krize i brojke o milijunima izbjeglica pokušava prevesti na jezik koji svi razumijemo – to smo mogli biti mi – ponajprije kroz književno uobličena djela, ali nerijetko i osobne priče, s nadom da nam upravo upoznavanje kulture drugih može biti okidač za shvaćanje i prihvaćanje.
Program podupiru Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.
Naslovna fotografija: Matias Garabedian, Flickr.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.
Booksa u 2024. slavi velikih 20 godina! Kako svi mi volimo okrugle obljetnice, neki od vas vjerojatno će se sjetiti našeg 10. rođendana, koji smo (pro)slavili crowdfunding kampanjom i velikim završnim tulumom.
Za ovaj, 20. rođendan tulumarit ćemo cijelu godinu jer – zašto ne?!