"Duhovi koji su pokrenuli Rusiju predstavljaju danas jedinu inteligentnu (upravo bolje: evropskog intelektualnog duha jedino dostojnu) formulu, kako bi zapravo trebalo usmjeravati životnu energiju. Naše Marija-terezijanske ekipaže još uvijek a la Šenoa, spram ove topovske grmljavine danas [...]." (Davni dani)
Drama Golgota nastala je za vrijeme Krležina intenzivnog političkog angažmana, u jeku oduševljenja Lenjinom i Revolucijom, ali i u vrijeme suradnje sa socijaldemokratima, prije svega s Vitomirom Koraćem (vođom HSSDS-a i urednikom socdem. glasila Sloboda), s kojim se razilazio u mnogočemu, a ponajvšie u ocjeni Februarske i Oktobarske revolucije.
Sukob evolucije i revolucije, jaz između postupnih poboljšanja u okviru socijalne politike i revolucionarnog prevrata - koji inače ocrtava linije spora socijaldemokrata i komunista - u Golgoti se prelama kao spor unutar samog pobunjenog radništva. Dakle, razgovarat će se o r/evolucionarnoj debati i njenoj ulozi za formiranje lijevog političkog polja, no i o nizu drugih aspekata drame i neposredno postrevolucionarne političke atmosfere, o koju se Krleža upire i Golgotom i časopisima Plamen (1919.) i Književna republika (1924.-1927.).
Više informacija i kontakte za ovaj čitateljski klub imate tu.
U raspravi o odnosu književnog teksta i politike kritička se praksa osjeća prinuđenom donijeti ili-ili odluku: Ili će braniti autonomiju književnog teksta i ustrajati na njegovoj neovisnosti o fenomenima političkog, ili će tvrditi da je primarna misija literature da mijenja svoj socijalni, politički kontekst. Motor mijene polazi od pretpostavke da je takav binarizam štetan i za književnost kao autonomni društveni sistem i za poimanje književnog teksta kao društvenog (a ne samo unutarknjiževnog) artefakta.
„It is not useful to make a distinction between political and non-political art. (…) Artistic practices play a role in the constitution and maintenance of a given symbolic order or in its challenging and this is why they necessarily have a political dimension“. Chantal Mouffe (2007).
Ovaj novi čitateljski klub u Booksi sastaje se jednom mjesečno, a vodi ga Ivana Perica. Ako imate pitanja slobodno se javite na booksa[at]booksa.hr.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.
Booksa u 2024. slavi velikih 20 godina! Kako svi mi volimo okrugle obljetnice, neki od vas vjerojatno će se sjetiti našeg 10. rođendana, koji smo (pro)slavili crowdfunding kampanjom1 i velikim završnim tulumom.
Za ovaj, 20. rođendan tulumarit ćemo cijelu godinu jer – zašto ne?!
