Prema novim epidemiološkim mjerama klub Booksa poslužuje kavu za van svaki dan (osim ponedjeljka) od 11 do 17h. / You can order coffee to go every day (except Monday) from 11am to 5pm.
Close
Page arrow
Bek 728x90px 1Bek logo boja negativ 2 300x250
Piše: Matija Prica

Najbrži prst, najsporije promjene

Large 10582752 3x2 940x627
Četvrtak
04.02.2021.

Nakon dugog iščekivanja, na samom kraju prošle godine, 23. prosinca 2020., tjedan dana prije završetka Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. putem kojeg su od Europske unije za njega alocirana sredstva, konačno je objavljen Poziv za natječaj u sklopu Europskog socijalnog fonda Čitanjem do uključivog društva. Da podsjetimo, sredstvima tog natječaja trebala bi biti financirana glavnina provedbe Nacionalne strategije poticanja čitanja, o kojoj je nedavno detaljnije pisano na stranicama ovog portala. U četvrtak 28. siječnja 2021. navedeni natječaj za velik dio prijavitelja je zatvoren.

Naime, nakon što je vrijednost pristiglih projektnih prijedloga dosegla 300% sredstava namijenjenih provedbi, Ministarstvo je zatvorilo prijave. Pri tome, bitno je naglasiti kako se ranije zatvara samo zaprimanje prijedloga za Skupinu aktivnosti B, koja je namijenjena financiranju pripreme i provedbe radioničkih programa poticanja čitanja i pisanja, a na koji su se mogle prijaviti umjetničke organizacije, udruge iz područja umjetnosti i kulture, ustanove u kulturi te jedinice lokalne samouprave. Za ovu je skupinu aktivnosti bilo namijenjeno 6.000.000 kuna, tj. 15% od ukupno dodjeljivanih 41.000.000 kuna, pri čemu je najniža vrijednost prijavljenog projekta mogla biti 100.000 kuna, dok s druge strane iznos prijave nije smio prijeći 500.000 kuna. Napomenimo i da rok za prijavu projekata u Skupini aktivnosti A, za koju su prihvatljivi prijavitelji narodne knjižnice i jedinice lokalne samouprave, a glavna aktivnost je nabavka pokretnih knjižnica (bibliobusa, bibliokombija, bibliokamiona), još nije istekao. U sklopu tog poziva dodjeljivalo se 85% ukupnih sredstava, odnosno 35 milijuna kuna.

Iako je pri raspisu natječaja kao krajnji rok za slanje prijava bio postavljen 1. ožujak 2021., ispunjenjem alternativnog kriterija za završetak natječaja, pristizanjem projektnih prijedloga u vrijednosti 300% ukupno planiranih sredstava, on je zatvoren prije nominalnog roka. Pritom, treba napomenuti kako je niti deset dana prije zaključenja natječaja, točnije 19. siječnja, bila održana informativna on-line radionica u organizaciji Ministarstva kulture i medija, čiji je cilj bio odgovoriti na sve nedoumice potencijalnih prijavitelja i partnera u vezi s tekstom Poziva, odnosno "detaljnije informirati potencijalne prijavitelje/ partnere o ciljevima i kriterijima natječaja te procedurama za prijavu, ocjenjivanje i provedbu projekata" (izvor). Dakle, svi oni koji su čekali navedenu radionicu da bi otklonili eventualne nejasnoće, imali su manje od deset dana za podnošenje prijave.

Recentna praksa Ministarstva kulture i medija, primjerice Poziv na natječaj Umjetnost i kultura online, pokazuje kako je tzv. princip "najbržeg prsta" pri prijavi projekata Europskog socijalnog fonda postao pravilo, unatoč oštrim i sve učestalijim protivljenjima i kritikama koje dolaze iz kulturnog polja, pri čemu je temeljni argument da se tako bitno smanjuje šansa da budu prijavljeni i izabrani najbolji prijedlozi. Osim toga, u otvorenom pismu Saveza udruga Klubtura Ministarstvu kulture ističe se i da ovakva praksa "prije svega dovodi u nejednak položaj organizacije nezavisne kulture u odnosu na javne ustanove i organizacije s većim kapacitetima, jer ovakav princip objave podrazumijeva velike administrativne kapacitete za ad hoc reakciju koje većina organizacija nezavisne kulture nema, čime se nesrazmjerno troši njihove već oslabljene resurse."

Projektno financiranje kulture, kojim se u pravilu financiraju aktivnosti u trajanju do godine dana (uz pokoju iznimku dvogodišnjih projekata ESF-a) već je samo po sebi nekompatibilno s dinamikom funkcioniranja kulturnog polja, unutar kojeg se trajni i opipljivi rezultati mogu ostvariti i prepoznati tek uslijed višegodišnjeg financiranja i provođenja planiranih i usklađenih mjera i praksi. U tom kontekstu, ovakav način prijave u kojem se privilegiraju kvantiteta i brzina nauštrb temeljitosti i kvalitete dodatno umanjuje mogućnost ostvarivanja dugoročnih rezultata i ciljeva. Tim je pogubnije što se u ovom slučaju radi o prijavama programa u sklopu Nacionalne strategije poticanja čitanja, čija je temeljna svrha podizanje čitalačkih navika i kompetencija, koje su bitno ispod europskog prosjeka. Kao da već nije dovoljno porazno što je raspisivanje natječaja, putem kojeg se trebalo osigurati više od 90% ukupnih sredstava za provedbu Strategije, kasnilo pune dvije godine (inicijalno je bilo najavljeno za prosinac 2018.) te su tako praktično izgubljene dvije godine u provedbi Strategije, već je i prijavama po principu "najbržeg prsta" bitno umanjena šansa da najkvalitetniji prijedlozi budu i realizirani.

Vezano za to, treba napomenuti i banalnost pokazatelja kojima bi se trebala valorizirati uspješnost pojedinih programa, a koji se svode na broj polaznika te trajanje pojedinih radionica, unatoč tome što je tijekom prve dvije godine provedbe Strategije formirano više radnih skupina čiji je cilj bio razvoj preciznije metodologije kojom bi se procjenjivalo poboljšanje čitalačkih navika i kompetencija.

Na kraju, malobrojni do današnjeg dana objavljeni rezultati Poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi pokazuju kako iznosi financiranja za programska područja u domeni književnosti nisu ostvarili naročit pomak – primjerice, potpora izdavanju knjiga te sredstva za nabavu knjižne i neknjižne građe smanjeni su svaki za otprilike 500.000 kuna, dok je iznos za potporu književnom stvaralaštvu (autorima/icama), iako veći od prošlogodišnjeg, manji u odnosu na onaj inicijalno najavljen. Sve u svemu, Godina čitanja nije najbolje počela za one koji se književnošću i čitanjem bave.

Možda će vas zanimati
U fokusu
Homepage 2giammarco boscaro ewpbnxrhfti unsplash 12.01.2021.

Prijeći s riječi na djela

Analizirali smo trenutno stanje provedbe Nacionalne strategije poticanja čitanja.

Piše: Matija Prica

U fokusu
Homepage famili 13.02.2018.

Maglovita strategija reanimacije čitanja

'Nacionalna strategija poticanja čitanja' Hrvatskoj je zasigurno bila potrebna, ali u ovom obliku sadrži niz slabosti.

Piše: Booksa

Urednički komentar
Homepage conductor 18.11.2017.

Stvar senzibiliteta

Književna politika dosad nije imala jasan okvir, ali teško je vidjeti kako će ga 'Nacionalna strategija poticanja čitanja' postaviti.

Piše: Luka Ostojić

U fokusu
Homepage 8066863117 61b1ccbd93 z 26.05.2015.

Velike vizije i relativno konkretne mjere

Ministarstvo kulture je objavilo 'Prijedlog Nacionalne strategije poticanja čitanja', što nas je potaknulo na čitanje i temeljitu analizu prijedloga.

Piše: Neven Svilar

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu