Otpor(nost) književnosti: Vladimir Arsenijević

Kako književnost može postati oblik otpora i pomoći nam da izgradimo malo zdraviji svijet?

Odgovor potražite u snimci tribine s Vladimirom Arsenijevićem, piscem čiji se književni rad i javni angažman susreću u kritičkom promišljanju društva, umjetnosti i odgovornosti pojedinca. Tribinu vodi Filip Kučeković.

Vladimir Arsenijević se svojim književnim radom pojavljuje u vremenu koje književnosti kao i mnogim ostalim za život nužnim stvarima nije imalo sluha i interesa, sredinom 90-ih kada objavljuje roman U potpalublju za koji će dobiti NIN-ovu nagradu. Riječ je o prvom dijelu tetralogije Cloaca Maxima čije se pisanje preko romana Ti i ja, Anđela, Ka granici i Duhovi proteglo na tri desetljeća, a u kojoj će autor analizirati oštećeni život u ratom obilježenom tranzicijskom društvu. Pritom je nemoguće zanemariti angažiranost i kritičnost Aresnijevićevih tekstova kojem oni postaju aktivistički činovi namijenjeni čitateljima koji osjećaju usamljenost u svijetu svakog dana sve više utopljenim u ludilo društvene i političke svakodnevice.

Arsenijević u svoje razmatranje stvarnosti u kojoj živi unosi pomalo neprimjetno, ali vrlo dosljedno promišljanja o umjetnosti te ulozi umjetnika u društvu koje je spremno žrtvovati  zapanjujuću količinu toga, pa i samu umjetnost, za neke prilično dubiozne ideje. Što umjetnik radi kako bi preživio kao umjetnik u takvoj situaciji najbolje pokazuje u ratnom dnevniku Mexico. Knjiga je to koja je vrijedna i zbog izgradnje strukture osjećaja kraja 90-ih kada je društvo i pojedinac u njemu postao taocem kolektivne psihoze rata, razaranja i mržnje.

Briga za umjetnost i umjetnika osvjedočuje se i u njegovim multimedijalnim ostvarenjima kao što su Išmail nastao u suradnji s Aleksandrom Zografom te Minut: Put oko sveta za 60 sekundi u suradnji s Valentinom Broštean, a u kojima autor uspješno spaja riječi i slike i tako stvara drugačiji prostor pripovijedanja i imaginacije.

Dobitnik brojnih nagrada od kojih su neke već spomenuta NIN-ova nagrada 1994. godine, a zatim i Sterijina nagrada te Narodna nagradna biblioteke Srbije, Arsenijević je i osnivač izdavačkih kuća Rende i Reflektor, a regionalni značaj potvrđuje i kao predsjednik i kreativni direktor Udruženja KROKODIL te istoimenom književnom festivalu koji okuplja brojne umjetnike iz regije.