Književnice i književne teoretičarke Asja Bakić, Maša Grdešić, Barbara Pleić Tomić i Lana Pukanić pokrenule su Muf - portal za feminističku kritiku popularne kulture. Portal se bavi književnošću, filmom, televizijskim serijama, igricama... Ono što Muf čini specifičnim je kreativan način kojim se autorice bave ovim temama: uz klasične kritike možemo čitati eseje, transkript 'chata' između autorica, pa čak i lirsku poeziju o seriji True Detective
. Stoga smo odlučili razgovarati s Lanom Pukanić o ovom novom i zanimljivom projektu.
***
Rekle ste kako vam je cilj iz feminističke perspektive pisati o popularnoj kulturi te ženskoj pop kulturi pristupati kao pojavi koja može i treba imati širu kulturnu vrijednost. No, kako je zapravo došlo do osnivanja portala Muf?
Maša Grdešić je prva počela maštati o portalu za feminističku kritiku popularne kulture i povukla nas ostale. Mailove s inicijalnim idejama razmijenile smo još početkom 2012., ali nakon toga dugo se ništa nije događalo – prvenstveno zato što nismo mogle smisliti ime. Taj je problem riješila Asja, koja nam se pridružila prošlu jesen i na prvoj kavi predložila ime Muf, dijelom inspirirana mojom torbicom-mufom. To je bio njen prvi prijedlog i odmah je jednoglasno prihvaćen. Nakon toga sve je išlo glatko, ako izuzmemo jedno nenamjerno brisanje cijelog sajta u ranoj fazi.
Možeš li nam reći nešto više o portalu? Je li riječ o prijateljskom projektu, ili je u pitanju ozbiljan pokušaj da se ustanovi relevantan feministički portal u hrvatskom javnom prostoru?
Muf je prijateljski projekt utoliko što je nastao iz našeg prijateljstva, ali svakako nije nešto što radimo samo za sebe i prijatelje. U našem javnom prostoru već postoje relevantni feministički portali, poput
VoxFeminaea i
Libele, koji godinama odrađuju važan posao informiranja i senzibiliziranja javnosti na feministički diskurs. Zahvaljujući tim temeljima,
Muf ulazi u prostor koji već ima svoju publiku, sa željom da ponudimo još jednu, novu i ponešto drugačiju perspektivu. Specifičnost je
Mufa fokusiranje na popularnu kulturu i žensku popularnu kulturu te inzistiranje na autorskim tekstovima i esejima.
Nažalost, čini mi se da biti 'relevantan feministički portal' ne znači biti zaista relevantan u javnim raspravama, nego biti relevantan u jednoj marginalnoj sferi. Govorimo ipak o hrvatskom javnom prostoru, u kojem se i najmekše feminističke intervencije doživljavaju kao radikalne. Ako moram izdvojiti jednu svoju želju ili ambiciju za Muf, to je doprijeti do mlađe (adolescentske) ženske publike koja je s feminizmom slabo upoznata. Najviše se bojim pisanja isključivo za istomišljenike.
Tko sve piše za portal? Namjeravate li proširiti popis autora?
Maša, Asja, Barbara i ja urednice smo Mufa, ali plan nam je obogaćivati portal tekstovima drugih autorica i autora. Nažalost, tekstove ne možemo platiti, tako da će obogaćivanje zasad biti jednosmjerno, ali nadamo se da će se to u budućnosti promijeniti. Iskoristit ću i ovu priliku da pozovem sve zainteresirane za suradnju i objavu na Mufu da nam se jave – javite se!
Sajt ipak možemo okarakterizirati portalom za kulturu. Naime, osnovni sadržaji podijeljeni su na Književnost, Feminizam, TV/Film, Porno, Vivisekcija, Pop, Eyesore. Zašto baš takva podjela i koje su mogućnosti hibrida feminističko-kulturnog sajta?
Kategorije Feminizam, TV/Film, Književnost i Vivisekcija zapravo su osnovne, i temeljne za naš pristup analitičkog seciranja popularne kulture. Pop! je eklektična kategorija lepršavih, kraćih i pomalo nesvrstanih tekstova, Eyesore je posvećen vizualnoj kulturi, a Porno je Asjina domena jer je ona naša stručnjakinja za pornografiju. Postavile smo tu podjelu kad smo pokretale sajt, ali ona nije uklesana u kamenu i možda će se mijenjati, no zasad nam savršeno odgovara.
Ne doživljavam Muf kao hibridan sajt – Muf je feministički sajt s korijenjem u feminističkim idejama i politici, koje primjenjujemo na analizu raznih aspekata kulture jer smo za to najkompetentnije. Podržavamo i sve druge oblike kritike i borbe protiv patrijarhata, tj. kapitalističkog patrijarhata. Ovo je naš način, koji proizlazi iz uvjerenja da je uporno prokazivanje kompleksnih značenja iza naoko jasnih znakova i simbola neophodno za demontiranje postojećeg sistema. Bez promjene načina na koji razmišljamo o i u kulturi, sustavna je promjena nemoguća.
Što misliš o stanju feminizma danas u Hrvatskoj, ali i uopće? Smatraš li da je u posljednje vrijeme došlo do opasne patrijarhalne reakcije i da je feminizam lažno potisnut kao nešto što je navodno već 'ad acta' i prevladano?
U današnjem feminizmu, odnosno feminizmima, postoji mnogo međusobno suprotstavljenih struja, i mnoštvo novih i starih ideja koje su vidljivije nego ikad prije. Radi se o vrlo zanimljivom i frustrirajućem vremenu za biti feministkinja (i feminist). Doduše, isto se moglo reći za svako prošlo razdoblje feminizma.
Feminizam danas jest najdostupniji i najpopularniji dosad, ali ta popularnost ide ruku pod ruku s najintenzivnijom kooptacijom od strane kapitalističkog patrijarhata, gdje se feminizam na kraju svodi na nekritičko slavljenje ženskog izbora (i kupovne moći). Feminizmom tako postaje sve što ženama pomaže da budu sretnije, bez propitivanja tih izbora i uvjeta te sreće, čime se smišljeno otupljuje njegova politička oštrica. Spin o nepotrebnosti feminizma koristi se još od dobivanja prava glasa i na njega ne bi trebalo nasjedati.
