Začitavanje: 'Kratka povijest ljudske rase'

Pošto smo već počeli s niskim temperaturama, iako inače razbijamo glavu globalnim zatopljenjem, možemo i nastaviti u klimatskom tonu. Autor Kratke povijesti ljudske rase (Profil, 2009.), Michael Cook, počinje na upravo isti način, samo nas vodi kojih par stotina tisuća godina ranije, u vrijeme ledenog doba koje je osim inspiracije za popularni crtić bilo i poprilična napast za naše pretke i njihov pokušaj ne samo da se riješe hladnoće i sabljozubog tigra, nego i kamenog oruđa i dosadne obveze poput lova i sakupljanja plodova. Iako smo danas tehnički još uvijek u ledenom dobu (da, ono bijelo na karti Rusije, Finske, Grenlanda i Antarktike je prilično konkretan podsjetnik na to) mnogo se toga promijenilo sa zatopljenjem koje je nastupilo 10.000 godina prije Krista (znanstvenim rječnikom ovo se razdoblje naziva holocen) i koje traje sve do danas. Za početak, polako smo izlazili iz kamenog doba. Moderni ljudi, naslućujući buduću pomamu za sunčanjem, ljetovanjem i dalmatinskom fjakom, trgnuli su se iz zimske depresije i otkrili da u novoj klimi mogu udomaćiti krupne sisavce biljojede te obrađivati zemlju. Upravo je ta zemljoradnja, koju Cook naziva neolitskom revolucijom, ishodište cijele ljudske povijesti: nomadi polako prestaju sa skitnjom i grade prve gradove, donose zakone i među sobom biraju poglavare, razvijaju pismo i obrađuju metal čiju svetu svrhu postojanja danas utjelovljuju švedski automobili, Opća deklaracija o ljudskim pravima i grad New York.

Ok, možda smo daleko od savršenog, ali u relativno kratkom razdoblju od nekoliko tisuća godina ljudska je vrsta od kamene sjekirice došla do slijetanja na Mars zahvaljajući brojnim okolnostima u koje je Michael Cook uperio prstom u svojoj knjizi, a na koje inače obraćamo malo ili nimalo pozornosti. Baš u tim jednostavnim i logičnim objašnjenjima leži privlačnost Kratke povijesti ljudske rase, jer se pitanja na koja odgovaraju nama laicima uglavnom čine zamršenima, a ponekad čak i mističnima (na poleđini knjige među predloženima najviše izaziva ono: kako je vjerovanje u više bogova zamijenila vjera u samo jednog?). Premda spominjanje kamenog doba i svemirskih letjelica priziva početak Kubrickove 2001: Odiseje u svemiru i živčanog majmuna koji otkriva oružje, Cookov rad ne slijedi samo jedan pravac povijesti, štoviše, on preispituje alternative i obilazi sve kontinente u potrazi za odgovorima. Neuobičajeno, počinje s Australijom, a završava s euroazijskim kopnom, odnosno četvrtim zaključnim poglavljem 'Prema jednom svijetu?' čiji naslov govori sve.

Kratka povijest ljudske rase nosi ambiciozan naslov i broji nimalo kratkih četiristo strana, ali ne dajte da vas to zastraši, radi se o vrlo površnom prodiranju u povijesne sadržaje kakve smo učili u školi, odnosno, ako dosad niste znali tko je Karlo V. to sigurno nećete naučiti iz ove knjige; dovoljno je da ste čuli za Karla Velikog pa da razumijete o čemu Cook priča. Svejedno, ova knjiga će začuđujuće uspješno pokrpati eventualne rupe u predodžbi ljudske povijesti i od nje napraviti solidnu i homogenu kuglicu znanja. I što još? Lako bi se moglo dogoditi da vam na pamet padne još stotinu pitanja i da se zateknete kako dobrovoljno gledate BBC-jeve dokumentarce o neandertalcima ili još jednom zavrtite Apocalypto u svom DVD playeru, no požurite, nije ni zima beskonačna, a sa suncem se budi i naša urođena želja za socijalizacijom. Iako to nije razlog da zanemarite 'Začitavanje'.

Katarina Brbora