Booksina terasa otvorena je svakim danom (osim ponedjeljka) od 10 do 18h. / Booksa's terrace is open from 10am to 6pm.
Close
Page arrow
Piše: F. B.

Sve što ste ikada htjeli znati o ruskoj književnosti

Large ruska knjizevnost nasl za web

S naslovnice knjige.

Naslov knjige: Ruska književnost od 11. do 21. stoljeća Autor knjige: Josip Užarević Izdavač: Disput Godina izdanja: 2020
Srijeda
24.03.2021.

Nova 2021. tek je bila počela, a na našim radarima ukazao se naslov kojega bi, ako se ne dogodi čudo, u prosincu vrlo lako mogli proglasiti domaćim izdavačkim poduhvatom godine. Mogli bi to s neskrivenim ushićenjem učiniti već i sad, ali bolji običaji nalažu nam da ostavimo vremena i prostora za još koje čudo.

Ruska književnost od 11. do 21. stoljeća jednog od naših najvećih i najznačajnijih rusista Josipa Užarevića (1953.) već i samim naslovom izaziva strahopoštovanje, a kod ljubitelja ruske književnosti kojih ovdje nikada nije manjkalo vjerojatno i poriv da trijumfalno zaplešu od radosti. Za nas u Booksi velika je sreća što posvuda imamo svoje ljude i kada smo vidjeli da je knjiga izašla, odmah smo se sjetili Ewana T.-a – našeg doušnika u samom srcu Disputa. Nije da smo izgubili vjeru u poštu, no kada je riječ o iznimno važnim naslovima ništa ne prepuštamo slučaju, pa smo rečenog T-Bonea namolili da nam ovu dragocjenu knjigu osobno donese.

A ako netko dozna što nevoljnik nosi u ruksaku!? Ne želeći se kockati sa srećom, Nadstojnica Merida poslala je nekolicinu vrhunski obučenih literatur-zaštitara koji su našeg kurira (a da ovaj o tome nije imao blagog pojma) prate od Dubrave sve do mjesta primopredaje. Da smo imali sredstava digli bi i jedan helikopter koji bi cijelu operaciju nadgledao iz zraka. Srećom sve je prošlo dobro. Knjigu smo istog trena prebacili na tajnu lokaciju i poslali onamo mobilni interventni tim iz sekcije Začitavanja.

Što se tiče vremenskog raspona valja reći da rusku (velikorusku) književnost možemo pratiti od 14. i 15. stoljeća, dakle od razdoblja mongolsko-tatarske vladavine, a književnost Kijevske Rusi još od 11., 12. i 13. stoljeća. Autor podvlači da unatoč bitnim razlikama ove dvije književnosti povezuje i nekoliko važnih elemenata: geografsko preklapanje, dinastički kontinuitet (Rjurikoviči), crkveni kontinuitet ("bizantinizam") te preuzimanje književnoga nasljeđa – književnoga jezika i književnih tekstova prethodnih razdoblja. Ova silna stoljeća, kaže dalje Užarević, valja shvatiti kao pozadinu na kojoj se reljefnije ocrtavaju pojedina djela: od Slova o Zakonu i Milosti, pa sve do djela autora našeg vremena.

Kao važan dio Ruske književnosti od 11. do 21. stoljeća autor izdvaja doprinose brojnih hrvatskih rusista proučavanju ruske književnosti - od Jagića, Šrepela i Maretića preko Badalića i Flakera do Žive Benčić Primc, Magdalene Medarić-Kovačić, Višnje Rister, Irene Lukšić, Jasmine Vojvodić i dr.

Da bismo razumjeli ovo nevjerojatno tisućugodišnje putovanje kroz pustinju i prašumu jedne od najvažnijih svjetskih književnosti i Užarevićev pristup pojedinim autorima, djelima i epohama, izdvojit ću samo nekoliko primjera.

Skoknimo za početak do 16. stoljeća u kojemu se javlja svjetovna publicistika i afirmacija autorske osobnosti, a možemo li uopće zamisliti složeniju i zanimljiviju autorsku osobnost od Ivana Groznog, pretposljednjeg iz carske loze Rjurikoviča. Osim što je živio u trajnoj unutarnjoj razdrtosti između straha od izdaje, straha za svoj i živote svojih bližnjih, osjećaja krivnje i grižnje savjesti, te okrutnog uništavanja svakog sumnjivca, progona i masovnih ubojstava boljara među kojima je odrastao, oduzimanja njihovih imanja i raznih drugih opačina – Ivan Grozni je ujedno i autor brojnih poslanica te najupečatljiviji predstavnik ruske književnosti 16. stoljeća. Užarević, među ostalim, analizira publicističko Ja Ivana Groznog, pitanje stila, njegov cinizam i/ili infantilizam, postupak ironiziranja, upotrebu molitve i psovke, ali i mnoge druge aspekte života i djela ovog pobunjenika protiv svih književnih tradicija kako ga je definirao D. S. Lihačev   

Obrađujući Puškina, nakon što ga smjesti u književnopovijesni kontekst i podcrta njegovo jedinstveno mjesto u novijoj ruskoj književnosti, Užarević nas vodi kroz pravi žanrovski vatromet kakav u ruskoj književnosti nije viđen ni prije, ni poslije Puškina. Na koncu pronalazimo i poglavlje o dva značajna prijevoda znamenitog Puškinovog romana u stihovima – Evgenija Onjegina. To su, dakako, prijevodi Tomislava Prpića i Ivana Slamniga za koje Užarević kaže: "Malo je vjerojatno da će se takvi prevoditeljski pothvati, što se ruske književnosti tiče, ostvarivati u dogledno vrijeme na našem prostoru."

Pišući o jednom od titana ruske pisane riječi, autor nam donosi pogled izbliza na Fjodora Mihajloviča Dostojevskog u međuratnim hrvatskim književnim časopisima, ali isto tako iz današnje perspektive vrlo zanimljive uvide u kritičke osvrte na pojedina djela Dostojevskog iz pera Dragutina Prohaske, Josipa Badalića i drugih.

Drugi titan ruske književnosti, Lav Nikolajević Tolstoj, predstavljen je kroz analizu Pranjićeva prijevoda Ane Karenjine naslovljene – Presvlačenje Ane. Slaveći prijevod majstora Krunoslava Pranjića, Užarević je preformulirao misao V. Žukovskog i kaže: "Nijedan vrstan prevoditelj nije rob – on je uvijek suparnik." Možemo samo dodati – kao što bi svakom vrsnom autoru mogli poželjeti prevoditelja u rangu Krunoslava Pranjića, tako i svakom vrsnom prevoditelju želimo analizu prijevoda kakvu je ovdje ispisao Užarević.

Bezobrazno je malo prostora da bismo mogli detaljnije približiti značaj Ruske književnosti od 11. do 21. stoljeća pa smo ovdje samo u najkraćim crtama i kroz nekoliko autora pokušali predstaviti svu raskoš ovog, usuđujemo se reći, u svjetskim razmjerima važnog djela koje na 800-tinjak stranica predstavlja zamalo pa tisuću godina ruske književnosti. Iskreno, boljeg vodiča od Užarevića nismo mogli poželjeti. Koliko treba vremena da bi čovjek napisao ovakvu knjigu? Cijeli život, otprilike toliko, cijeli jedan ljudski vijek i ništa manje od toga. Josip Užarević uspio je predstaviti najznačajnija djela ruske književnosti od 11. stoljeća do naših dana, približiti nam uvjete u kojima su nastajala, iscrtati nevjerojatne životne priče ruskih autora, sve ono o čemu smo tek ponešto znali i još više od onoga o čemu nismo imali pojma. Paralelno s pričom o ruskoj književnosti ovdje pronalazimo i priču o hrvatskim rusistima, prijevodima, analize samih djela, ali i priču o jednoj velikoj, nepreglednoj zemlji, njezinoj burnoj povijesti i jeziku koji je odavno prešao granice i kroz svoje autore i djela izvršio golem utjecaj na generacije književnika diljem svijeta.

Ruska književnost od 11. do 21. stoljeća, nema sumnje, zauzet će jedno od najistaknutijih mjesta na Booksinoj polici koju zovemo – Polica s knjigama koje bi svako pristojno domaćinstvo moralo imati u svojoj kućnoj biblioteci.

Jednom davno, bilo je proljeće, pričali smo ispred kombinata o njemačkoj književnosti i Baron je, želeći naglasiti značaj Viktora Žmegača, rekao: Žmegač vam je Josip Užarević germanistike. Istina živa!

F.B., 24. ožujka 2021., Zagreb  

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu