"Suvremeni i domaći Proust" (izvještaj s Čitateljskog kluba 54+)

Čitateljski klub u sklopu projekta Koja je tvoja priča? na sastanku u listopadu razgovarao je o romanu Mogla bi se zvati Leda mladog koprivničkog pisca Marka Gregura.
Tema romana, složile smo se, pravo je osvježenje u književnosti i nešto s čime se dosad nismo susrele: roman donosi priču mladog para u pokušajima da dobije dijete – umjetnom oplodnjom pa posvojenjem, ispričan iz perspektive muškarca koji se suočava sa sobom, ženom i svijetom prepunim prepreka njihovoj težnji za djetetom, od bioloških do birokratskih. Složile smo se da je tema neplodnosti, umjetne oplodnje i procesa posvojenja djeteta iznimno dobro prenesena, neki su tome mogli posvjedočiti i iz vlastitog iskustva.
Priča je, dakle, ispričana u prvom licu, a osnovna je radnja isprekidana nizom umetaka o pripovjedačevu odrastanju i djetinjstvu u Domovinskom ratu, koje je, složile smo se, jedna od jačih strana romana (pripovjedač tako donosi drugi pogled na rat, onaj dječji, gdje je i rat igra i zafrkancija). Osim toga, radnja romana isprekidana je nizom kontemplacija o obiteljskim odnosima, od kojih je posebno dojmljivo dočaran odnos s majkom. Skokovi između prošlosti i sadašnjosti nisu nagli, složile smo se, nego se vrlo prirodno prožimaju.
Jezik je, zaključile smo, vrlo poetičan, rečenice su lijepe, čitke, a dijelovi koji su na kajkavskom doprinose odlično dočaranom koloritu Podravine. Zbog navedenih digresija u radnji, kao i poetičnog stila, jedna čitateljica zaključila je da je autora doživjela kao "hrvatskog Prousta".
Neke je čitateljice izbor kajkavskog narječja ipak zbunio: nije do kraja jasna motivacija zbog koje pripovjedač govori na štokavskom, dok mu žena odgovara kajkavskim narječjem.
Kada se već dotičemo lika žene, istaknimo i to da se oko njene karakterizacije nismo mogle složiti: dio čitateljske grupe smatrao je da je dobro razrađen lik, a drugom dijelu činilo se da je pomalo plošna i da joj je vrijedilo posvetiti više pažnje i dati više prostora, pa čak i vlastiti glas.
Da ne ostane samo na pohvalama, bilo je još nekih sitnih zamjerki: složile smo se da je kritika društveno-političke stvarnosti pomalo suvišna. Odnosno, s autorovim opservacijama uglavnom se slažemo, ali dojam suvišnosti je zbog toga što je kritika dana površno, s dosta općih mjesta. Osim toga, jedna od čitateljica autoru je zamjerila nedostatak emocija i unutarnjeg svijeta pripovjedača.
Ipak, unatoč ovim zamjerkama, čitanje romana Mogla bi se zvati Leda bio je duboko emocionalno iskustvo, bilo da nas je podsjetio na vlastitu borbu, bilo da nam je otvorio oči za probleme s kojima se mnogi parovi susreću, bilo da nas je podsjetio na neka druga vremena – Marko Gregur u svim je aspektima uvjerljiv i autentičan, a roman ćemo još dugo pamtiti.

Izvještaj je napisala Ivana Dražić, voditeljica Čitateljskog kluba 54+.

Projekt Koja je tvoja priča? sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj objave isključiva je odgovornost udruge Kulturtreger. Ako se želite uključiti u ovaj projekt namijenjen našim sugrađankama i sugrađanima od 55 godina ili starijima, slobodno nam se javite na booksa[at]booksa.hr ili na 01/ 4616 124.