Čitateljski klub 54+: izvještaj o razgovoru o "Našoj ženi" Tanje Mravak

U utorak 27. studenoga održan je prvi sastanak čitateljskog kluba u sklopu projekta Koja je tvoja priča?. Razgovarali smo o zbirci priča Tanje Mravak naslovljenoj Naša žena, a znakovito je da su upravo žene činile cijelu čitateljsku grupu.

Posvuda hvaljena zbirka priča Naša žena oduševila je i članice Booksina čitateljskog kluba, a složile smo i da se radi o knjizi „koja se pročita u danu, a o njoj se razmišlja danima", da citiramo jednu od članica. Zbirku čini 11 kratkih priča, mahom sa ženama i o ženama smještenima, više ili manje eksplicitno naglašeno, u područje dalmatinske Zagore. Tanja opisuje različite obiteljske, ljubavne, bratsko-sestrinske i druge odnose kroz priče o svakodnevnom životu i svima poznatim situacijama. Autorica je negdje izravna, govori bez rukavica, a negdje su stvari neizrečene, no problemi se ipak vrlo jasno slute (primjerice u pričama Trešnja i Kad smo se pravili mrtvi).

Tanja Mravak primjećuje sitnice, „obične" situacije s kojima se svatko od nas (ili svaka od nas) može poistovjetiti ili ih  bar prepoznati, i izvrsno ih ocrtava u svojim kratkim pričama. Upravo je to najveća kvaliteta ove knjige: njene priče poznajemo, a s njenim likovima suosjećamo. Čak i kada likovi i situacije nisu pozitivni i simpatični, ni u jednom trenutku ne prepoznaje se osuda, kritika, a ponajmanje poruga. Složile smo se da autorica naprosto promatra i opisuje, ne nastojeći sugerirati neki vrijednosni sud.  Iako su događaji smješteni u područje Zagore, što je i jezično naglašeno (likovi, naime, pričaju dijalektom), zaključile smo da priče može razumjeti svatko, bilo iz Zagore, drugih dijelova Hrvatske, pa i svijeta. To nas dovodi do izraza „naša žena" i „naš čovik", čije su značenje, konotacije i kontraste sve članice čitateljskog kluba prepoznale, neovisno o porijeklu: „naš čovjek" nužno dobiva set pozitivnih karakteristika, koje „naša žena", a pogotovo „ničija žena" nemaju. Potom smo se dotaknule patrijarhata i feminizma, neizbježnih u raspravi o ovoj zbirci. Sve su Tanjine žene uronjene u patrijarhalnu sredinu, čije posljedice osjećaju i junakinje i čitateljice. Ipak, Tanja u opisivanju patrijarhata ni u jednom trenutku nije eksplicitna: on je neminovan, ženska se potlačenost osjeća i iščitava, ali o njoj se ne govori izravno. Takav je, složile smo se, i autoričin feminizam, odnosno kritika patrijarhata: suptilna, no surova i jasna. Složile smo se (doduše ne jednoglasno!) da se o ovim temama treba govoriti, a feminizam, suptilan ili izravan, potrebniji je nego ikad.

Razgovor Čitateljskog kluba 54+ moderirala je Ivana Dražić. Sljedeće druženje zakazano je za utorak, 29.1.2019. u 18 sati, a razgovarat će se o knjizi Sjećanje šume Damira Karakaša. Ako imate bilo kakvih pitanja ili ako se želite prijaviti, javite nam se na 01/ 4616 124 ili na booksa[at]booksa.hr.