Zaokružen pogled na Woolf

Alexandra Harris: Virginia Woolf - Biografija (Sandorf, Zagreb, 2013.; S engleskog preveo Slaven Crnić)


"Bit ću očajna ili sretna, brbljavo sentimentalno stvorenje ili spisateljica čiji će engleski jezik jednog dana plamtjeti na stranicama", napisala je Virginia Woolf 7. srpnja 1907. u pismu Violeti Dickinson, svojoj prvoj istinskoj ljubavi.

 

Te 1907. Virginia je navršila dvadeset pet godina i spisateljica je bez objavljenog romana. Muče je sumnje, ali u isto vrijeme osjeća da se njezin jezik rasplamsava i srećom – ne odustaje od pisanja. Danas je znamo kao jednu od najvećih spisateljica 20. stoljeća. Osim po romanima, Virginia Woolf slavna je i po svojim esejima, polemikama, memoarima, dnevnicima i brojnim pismima. 

 

U kratkoj biografiji nazvanoj jednostavno Virginia Woolf – biografija, mlada kulturna povjesničarka i spisateljica Alexandra Harris približava nam život i djelo ove velike spisateljice.

 

Kako sama autorica navodi, knjiga je zamišljena kao odskočna daska za one koji se prvi put susreću s Virginijom Woolf, ali i kao poticaj za daljnje čitanje. Harris, po našem sudu, u potpunosti uspijeva u svojoj nakani. U slučaju da još uvijek niste čitali Woolf, velika je vjerojatnost da će vas upravo ova knjiga zainteresirati za njezino djelo. 

 

Vrlo često susrećemo se s opsežnim biografijama književnika koje se prostiru na 500 do 600, pa i više stranica. Na njima se radi godinama, ponekad i desetljećima. Spomenimo samo monumentalnu biografiju L. N. Tolstoja autora Henrija Troyata na 700 stranica ili biografiju G. G. Marqueza autora Geralda Martina na 650 stranica. 

 

Riječ je o vjerojatno najboljim biografijama dvojice književnih velikana koje će vam preporučiti u svakoj knjižnici jer to po svemu zaslužuju. Troyat i Martin stručno su i studiozno odradili posao na koji su utrošili godine rada, iščitavanja i proučavanja brojnih izvora.

 

Istu pažnju i preporuku zaslužuje i knjiga Alexandre Harris koja (bez bilješki na kraju) zauzima svega 180 stranica na kojima su svejednako rasvijetljeni svi važni trenuci iz života i stvaralaštva Virginije Woolf: od djetinjstva, odnosa prema majci i ocu, (polu)braći i (polu)sestrama, o njezinim 'slomovima' i oporavcima, Leonardu Woolfu, pa sve do njezinih knjiga, promišljanja o njima i uvjetima u kojima su nastajale, i Hoghart Pressu, nakladničkoj kući koju je 1917. osnovala s Leonardom.

 

Ono što se najbolje vidi iz ove biografije jest svakako način na koji se stvarni život zrcali u prozi Virginije Woolf. Dok su se pojedini biografi, poput njezinog nećaka Quentina Bella, bavili samo jednom interpretacijom, a ne cijelom pričom (Bell u svojoj biografiji zanemaruje Woolfičin književni rad ostavljajući to književnim kritičarima), Alexandra Harris nudi zaokružen pogled uvodeći nas u svijet velike spisateljice.

 

"Politizirana, feminizirana, romantizirana, seksualizirana, optuživana, branjena – Virginijom Woolf posthumno se mahalo za proturječne ciljeve. Poslužila je kao moćan znak i simbol čak i ljudima koji nisu imali nikakve predodžbe o njenom pisanju", kaže Harris u pogovoru.

 

Knjiga Alexandre Harris je vrlo dobar izbor za sve one koje zanimaju lik i djelo Virginije Woolf, a i odlično se nadopunjuje na hvalevrijedan projekt Centra za ženske studije u čijoj biblioteci možete pronaći sve njezine romane. 

F.B.
foto: Wikimedia