Začitavanje: 'Pretty Vacant: Povijest punka'

"Svi oblici umjetnosti koji nešto vrijede
 počinju od želje za promijenom svijeta."
                       (Lindsay Anderson, redatelj i filmski kritičar)

Velika Britanija sredinom sedamdesetih. Liverpoolska četvorka odavno ne postoji. Stonesi, Led Zeppelin i The Who, britanski glazbeni heroji prošle dekade lišeni stvaralačke inspiracije glazbeno vegetiraju prilagođavajući se sve više novim, lošim glazbenim trendovima, te isključivo egzistiraju u ime i na račun 'dobrih starih vremena'. Psihičkim kolapsom Syda Barretta i dolaskom Davida Gilmorea na njegovo mjesto, Pink Floydi prekidaju veze s izvornom vizijom benda, te se sve više utapaju u elitističko samozadovoljavanje i glazbeno neslušljivo eksperimentiranje. Kreativni vakuum nekoć slavne britanske rock pozornice poprima dramatične razmjere. Scenom dominira avangardna glazba naraštaja u trapez-hlačama, takozvani progresivni ili art-rock bendova poput ELO, The Genesis, Emerson, Like and Palmer ili King Krimson, koji dovoljni sami sebi sve više gube dodir s realnošću i svijetom u kojem žive. Politička i gospodarska slika Britanije također je alarmantna. Sve brojniji working-class sloj stenje pod jarmom vladajućih struktura i traži promjene. Bunt jača. Potreban je samo detonator koji će pokrenuti masu i izbaciti taj nagomilani bijes iz njih. Taj detonator zvao se Malcom McLaren i njegov glazbeni projekt, grupa Sex Pistols /naslovna/. Isprva zamišljeni kao vrhunski marketinški trik i oruđe za najveću rock'n'roll prevaru na svijetu, Pistolsi postaju bend koji će promijeniti tijek ne samo glazbene, već općenito pop-kulturne povijesti.

   Sex Pistols, 'Pretty vacant'

Phil Strongman, britanski glazbeni novinar i publicist, kao svjedok vremena i svojevrsni insider, u knjizi Pretty Vacant: Povijet Punka (Naklada Ljevak) uvodi nas u svijet punka, u njegovo začeće, rođenje i odrastanje, navodeći i analizirajući sve pojave, bilo glazbene, bilo društvene koje su bile razlog za pojavu punk pokreta. Ne fokusira se izričito na Britaniju kao kolijevku punka, već krajičkom oka promatra i glazbenu scenu s druge strane Atlantika, gdje u New Yorku i Detroitu srodan pravac niče iz vizija underground bendova poput Velvet Underground, Ramones, The Stooges, te kasnije Television i Blondie. U samo par mjeseci punk prelazi put od undergrounda do mainstreama.

Koncept Strongmanove knjige neodoljivo podsjeća na Sretno dijete Igora Mirkovića, šarmantnu priču o rađanju punka i novoga vala na prostorima bivše Jugoslavije. I Strongman i Mirković veliku, možda i najveću, pažnju poklanjaju upravo bendovima koji su bili prvi, koji su sve pokrenuli, koji su raskrčili put drugima (u Strongmanovom slučaju to su Sex Pistolsi, a u Mirkovićevom Pankrti), međutim i jedan i drugi tu ne staju, već nas jednakim žarom uvode u posljedice pozitivnog i kreativnog kaosa koji je nastavio mljeti svom svojom silinom.

 Pankrti, 'Anarhist'

Strongman priča o Clashu, Buzzcoksima, The Damned, Ramonesima, Television, The Jam, Richardu Hellu, Talking Headsima, Joy Division...; Mirković o Prljavom Kazalištu, Filmu, Haustoru, Idolima..., no, i jedan i drugi paralelno koketiraju i s pop-kulturnim i s društvenim kontekstom.

U ovoj knjizi Strongman nudi pregršt fascinantno opisanih detalja punk-mitologije bez čijeg poznavanja, kuženje smisla čitavog punka pokreta jednostavno nije moguće: od legendarnog 'psovačkog' gostovanja Sex Pistolsa u TV emisiji Billa Grundyja, preko ogorčenja punk puritanaca koji su potpis Clasha za izdavačku kuću CBS 27. siječnja 1977. proglasili 'danom kad je umro punk', do rušenja predrasuda da je Sid Vicious ubio svoju djevojku Nancy Spungen.

Ova neodoljivom lakoćom napisana knjiga trebala bi biti omiljeno štivo svih prošlih , sadašnjih i budućih punkera, no, možemo mirne savjesti reći i svih onih kojima glazba nešto znači u životu.

Saša Čobanov