Časopisna kultura pod utjecajem strukture medija

Era tiska završila je krajem 20. stoljeća kad se društvo transformiralo u umreženo društvo/društvo novih medija/internet galaksiju. Remedijacija (David J. Bolter) je obostrana – kultura tiska utječe na nove medije, dok novi mediji utječu na tisak. Digitalni mediji neće istrijebiti pisane, Internet galaksija (komunikacija mnogih s mnogima) koegzistira s Gutenbergovom galaksijom, kako je ustvrdio Manuel Castells.

Iako transformacija nije konačna (hipertekst ili općenitije digitalni tekst nije istisnuo tiskani), promjene se zbivaju na strukturalnoj razini. Ukupna se kultura, uključujući časopisnu, prevodi, transkodira u drugi format – digitalni, odnosno format novih medija. U procesu kulturalnog transkodiranja, kako ga je opisao Lev Manovich, jedan kulturalni sloj (digitalni) utječe na drugi (tiskani). Kompjutori i Mreža danas utječu na sve stupnjeve proizvodnje teksta – baratanje, manipulaciju, pohranjivanje i distribuciju.

Neke od promjena zbivaju se u samom procesu pisanja - programi za obradu teksta utječu na automatizaciju pisanja. Ovaj je sloj promjena najdetaljnije istražio metafizičar novih medija Michael Heim u studiji Electric Language: A Philosophical Study of Word Processing.

Drugi sloj promjena zbiva se na vizualnoj razini – 'hipertekstualizacija knjige' usmjerava dizajn tiskane knjige/časopisa prema nelinearnom, decentraliziranom i dehijerarhiziranom pismu koje imitira otvorenost i umreženost digitalnog medija.
Zatvorenost i dovršenost knjige suočena je s otvorenošću i umrežavanjem digitalnog teksta iz čega proizlaze neki od najsnažnijih potresa u sferi remedijacije digitalnog u tiskano. Snažno i zaštićeno autorstvo proizvod je kulture tiska koja je ustoličila Autora i tekst kao originalno i zatvoreno Djelo. (Poststrukturalitička hipertekstualna kritika poistovjetila je hipertekst i Barthesov Tekst kao mjesto pluralne proizvodnje značenja – nikad dovršen tekst, otvoren za interpretaciju.) Zatvorenost Djela koje nosi snažan pečat autorstva stoji nasuprot kolaboraciji, komunikaciji i otvorenosti digitalnog Teksta kao kolaža i pastiša. Takvo poimanje autorstva i tekstualnosti ostavilo je snažan trag na pitanja autorstva koja su se kristalizirala u oprečnim stavima prema Zakonu o zaštiti vlasničkih prava – copyright nasuprot copyleft-u.

Književni časopisi danas nastaju u drugačijem okolišu, pa čak i kad su toga urednici potpuno nesvjesni – digitalni element utječe na proizvodnju. Digitalni se element 'ušuljao' (kako to kaže Raine Koskimaa) i u pisanje autora koji nisu svjesni promjena, jer danas svaka priprema teksta za tisak podrazumijeva digitalizaciju 'rukopisa'.

Možda najtraumatičnija promjena za časopisnu kulturu desila se pojavom Mreže. Struktura digitalnih medija i Mreže mijenja status časopisa kao kanala za odašiljanje informacija. Dok je osamdesetih kulturni časopis bio jedini kanal, danas je on jedan od mnogih. Književni časopis dobio je konkurenciju – postajući samo jedan u nizu kanala. Ono što časopis danas pokušava biti je 'kanal stabilnog sadržaja'. Umjesto akumulacije, časopis je mjesto sistematizacije.

Književni časopisi danas

Jedan od najboljih ultra-digestera danas je Steven Shaviro – koji na svom blogu Pinocchio Theory provari tjedno nekoliko knjiga, filmova, dojmova i kompjutorskih igara.

Alt-X jedan je od najopsežnijih on-line magazina. Autori s Alt-X-a, Mark Amerika, Harold Jaffe, Ronald Sukenick i drugi, promovirali su pokret začudnog spoja avangardne eksperimentalnosti i dopadljivosti pop-arta pod nazivom avant-pop. Avantpoperi smatraju kako je vrijeme da proglasimo kraj postmodernizma, njihovi uzori su Sex Pistolsi, David Cronenberg, cyberpunk romani, Velvet Underground... Pop kulturu na kojoj su odrasli miksaju s klasicima američke književnosti - Kathy Acker, William S. Burroughsom, Markom Leynerom, Thomasom Pynchonom i dr.

C-THEORY prvenstveno je zaokupljen cyberspaceom, ali je i svojevrsna čitanka fenomena suvremenosti: od američke filmografije, do politoloških studija. Časopis okuplja mrežni establishment. Tu su, među ostalima i Hakim Bey, Steven Shaviro, Paul Virilio, Mark Amerika (za časopis su pisali i Jean Baudrillard i Kathy Acker)

Postmodern Culture elektronički je časopis interdisciplinarne kritike i najbliži institucionalnim modelima elektroničke publikacije. Postmodern Culture u svakom broju donosi teorijske tekstove i prikaze knjiga, dok je središnji blok rezerviran za fikciju.

Katarina Peović Vuković