Booksina terasa otvorena je svakim danom (osim ponedjeljka) od 10 do 18h. / Booksa's terrace is open from 10am to 6pm.
Close
Page arrow

Domaći blogeri: Tatjana Jambrišak

Large 68
Srijeda
05.12.2007.

Ta svestrana ženska, po zanimanju prevoditeljica i profesorica engleskog i njemačkog, a u slobodno vrijeme pjesnikinja i prozaistica, ugnijezdila se na dvije specijalizirane adrese – na blogu Čarobni brijeg objavljuje svoje prozne uradke dok su Slova iz snova rezervirana za objavljivanje poezije. Tatjana Jambrišak dolazi iz SF miljea, što donekle može opravdati njezinu medijsku neeksponiranost. Kao što znamo, znanstvena fantastika još uvijek nosi etiketu neozbiljne književnosti pa se i njezini autori tretiraju sukladno tome.

A Jambrišak nije neozbiljna autorica, što je vidljivo već iz njezine bibliografije – ove je godine svoje tekstove, prozu i pjesme s blogova ukoričila u 3 knjige: Blogomdana, Nikad bivša i Slova iz snova. Godine 2003. zbirka od njezinih petnaestak esefičnih pripovijetki Duh novog svijeta otvorila je biblioteku SFERA. Sudjelovala je u pisanju kraćeg romana/dulje novele 'Ona koju vole bogovi' koji je objavljen u zbirci Zagreb 2014. Od 1989. godine svoje je radove objavljivala u različitim časopisima, fanzinima i zbirkama priča u izdanju SFere i Nove stvarnosti. Tri njezine priče ('Duh novog svijeta', 'Crveno i crno' i 'Ima li bolje zabave, moje dame') nagrađene su nagradom SFERA.

Uredila je i pokoju zbirku (Zagreb 2004, Dnevnici entropije, Kvantni portali imaginacije, Zagreb 2014, Krhotine svjetova, Dvije tisuće šarenih aliena, Jutra boje potopa, Alternauti i Djeca olujnih vjekova, Zagreb 2094., Trinaesti krug bezdana, Kap crne svjetlosti te zbirku domaćeg horora Zagrob), a i prevela je koješta, između ostalog i apsolutni hit poklon ovog Božića, knjigu američkog fizičara (Nobelovca, čak) Richarda P. Feynmana - Vi se sigurno šalite, gospodine Feynman!

Kao da to nije dosta i previše, Jambrišak se i likovno izražava. Na adresi www.tatjana.ws dostupna je galerija njezinih trodimenzionalnih kompjuterskih radova koji su joj 2001. priskrbili i SFERU za najbolju ilustraciju.

U zdanje je vrijeme, primijetismo, na blogovima baš i nema, pa smo joj poslali neka pitanja, nadajući se da će naš interes pobuditi njezinu volju za pisanjem. Kako saznasmo, nema ona problema s voljom nego s logiranjem:

Ima li neaktivnost na blogovima veze s brojnim drugim poslovima koje obavljate ili ste ih prebacili na neku drugu adresu o kojoj mi nemamo pojma?
Moji blogovi na blog.hr su neaktivni jer je bilo problema s logiranjem. Međutim, otkad je izašlo trobložje s nekih 300 različitih blogova, priča i pjesama, napisala sam još 250 novih blogova, gotovo svaki dan po jednog, ali na blogu pod nickom CrystalClear na Iskrica.com. Mislim da mi je logoreja ili još bolje blogoreja dobra dijagnoza.

S obzirom da je Jambrišak jedna od najaktivnijih domaćih autorica spekulativne fikcije (za one koji ne znaju to je termin kojeg su skovali teoretičari znanstvene fantastike i fantasyja kako bi odbacili stereotipne predodžbe koju većina ljudi ima o dvama glavnim podžanrovima SF-a – znanstvenoj fantastici i fantasyju) priupitali smo je da prokomentira odnos muško-ženskih snaga na polju SF-a.

Kao jedna od rijetkih domaćih uspješnih 'esefičarki' prepoznatljivog ženskog rukopisa, imate li neku teoriju o tome zašto je žanr zanimljiviji autorima nego autoricama?
Pa i nije baš apsolutno. Po nekim istraživanjima i zastupljenosti u antologiji 30 godina SF-a u Hrvatskoj, Ad Astra, četvrtina je autorica. Toliko otprilike žena ima i u fandomu. Meni se to, zapravo, čini jako puno, jer kad sam dolazila u Sferu 1987. godine, bilo nas je tri. Kad smo počinjali sa zbirkama, pisale smo isto tri-četiri. Sad je taj broj mnogo veći. A što se tiče interesa za spekulativnu fikciju, žene čitaju, ali se možda ipak manje druže i komentiraju.

Što se tiče Jambrišakičinog izraza, on varira od cyberpunkerski šturog utilitarizma (češći u pričama) do nježnog, muzikalnog, gotovo hipnotičkog poetskog govora koji je rezerviran za poeziju:

sensibly transmitted disease

kad isprazne se
zalihe riječi
i pretoče
kroz sito
besmisla,
ostat će samo
gumice
za brisanje
praznih mjesta
između
naših slova.

every breath

tu,
mirna i
razrovana kao
mjesečeva površina,
kap rose prašinom okupana,
umirem sporim ritmom svemira.

samo tri tihe riječi il' desetak slova
zaključale bi ova crna, paklena
i otvorile nova blistava,
mada injem posuta,
zvjezdana
vrata

U pričama nastupa iz ženske pozicije pa njezine priče obiluju fino portretiranim ženskim likovima koje za razliku od svojih muških kolega tretira kao stvarne žene, što možete provjeriti na ovom linku gdje je objavljena prva priča iz zbirke Duh novog svijeta, čiji prvi dio otpada na pet priča iz ciklusa o zagrebačkim (i cyber) zgodama vidovnjakinje/detektivke Une Razum.

O kvaliteti njezinih priča govore pohvale ljudi iz zanata - urednik novog SF&F časopisa 'Ubiq' Tomislav Šakić u intervju za Booksu reče: "Kad uzmete novelu Darka Macana i Tatjane Jambrišak, to je nešto što je u trendu ili ispred trenda, odnosno u duhu onoga što nastaje u najmodernijim i najavangardnijim SF krugovima u Americi."

Zbog toga je priupitasmo:

Vaša se kreativnost očituje na više načina. Osim što pišete, prevodite i uređujete, bavite se i kompjuterskom grafikom. Jeste li razmišljali o nekom velikom projektu kojim bi iskoristili sve svoje talente? Veliki dio svjetskog tržišta knjigama i stripovima otpada na SF&F teme. S obzirom na nezainteresiranost šire domaće javnosti za SF produkciju u nas, jeste li pomišljali da prevedete neku svoju zbirku, digitalizirate je, dobro upakirate i ponudite velikom stranom izdavaču?
Dvije su mi priče prevedene na španjolski i objavljene u Argentini, odnosno, na internetu i u antologiji priča iz cijelog svijeta Grageas. Moj web site s 3D ilustracijama također je na engleskom. Neke su moje ilustracije na omotima knjiga, neke na tuđim web stranicama. Net služi za razne kontakte, pa i poslovne. Za sad sam prevodila tuđe priče na engleski a pretpostavljam da ću svoje poželjeti prevesti kad me pusti groznica pisanja. Pomišljala jesam, proučila pravila jesam; to čeka neko povoljnije vrijeme.

U osamdesetima kultura čitanja SF-a je cvala, danas, usprkos pokretanju 'Ubiqa', stvari stoje drugačije. Je li, uzmemo li u obzir najnovija mrežna strujanja, budućnost SF&F literature uopće vezana uz tiskane medije?
Je. Novi mediji služe komunikaciji i premda su SF fanovi freakovi za tehnologijom, većina ih istovremeno voli taj atavizam: papir, knjigu. Po netu se gubimo, lutamo, a knjige stoje na polici, čitaju se, posuđuju, čuvaju. Nije to isto.

Čitajući njezine blogove, čovjek mora zaključiti da je oduševljava sve vanzemaljsko i čovjeku strano. Sudeći po odgovorima na pitanjima o vanzemaljcima, čovjek je u pravu.

Pogledavši SF produkciju unazad, nekako se ne možemo oteti dojmu da stari klasici nisu bili samo vizionari. Ponekad se čini da su uistinu imali saznanja o budućnosti Zemlje. Kao znanstveno(!)fantastična autorica i samim tim upućena sugovornica, iskreno nam odgovorite na pitanje: Kad će više doći do prvog kontakta?
Nisam fan X-filesa, ali jesam Saganov. Kad se zbroje, statistički naravno, sve zvijezde s mogućim planetama u svim galaksijama, apsolutno je nemoguće da je život nastao samo na našoj. Ne mislim da se ETji skrivaju među nama, ali je moguće da nas promatraju i čekaju da vide ishod: hoćemo li preživjeti sami sebe i našu tehnologiju. Što se mene tiče, ja sam već odavno spremna za prvi kontakt.

Je li vaš idealni scenarij upoznavanja s vanzemaljcima nalik onom iz 'Sobe za brbljanje' ili bi vam ipak odgovaralo nešto eksplicitnije ?
'Soba za brbljanje'
je moj ideal, da. Mislim da je individualan prvi kontakt puno bolji od velike pompe i spektakla. Moja prva ikad napisana priča 'Izbor' ima istu temu; oni su došli, pitali svakoga pojedinačno bi li želio otići s njima i pitanje je osobnih interesa i slobodne volje tko ide a tko ostaje. To bi bilo najbolje.

I za kraj smo ostavili pitanja o njezinim budućim zbirkama i njezinoj samozatajnosti.

Ove ste godine objavili tri zbirke. Na čemu sad radite?
Napisala sam opet mnogo tekstova, različitih; svašta me zanima, svašta si uzmem za pravo komentirati. Nastojim pisati što više priča, ali su kratke. Otkrila sam da mi je najdraža ta kratka, blogerska forma. I lako mi ide. Imam neke planove za dvije duže priče i čekam malo prostora i vremena između prevođenja. Trenutno sudjelujem i na Macanovoj literarnoj mučionici, jer me to prisili da tjedno proizvedem neki SF tekst, neovisno o svemu drugome.

Primjer tipične kratke blogerske forme:

Kapsula

Probudila sam se u kapsuli.

Tupavi ostatak svemogućeg i skupog brodskog cybermozga poručio mi da mog divnog, skupog teretnjaka više nema.

A niti one jedine i preskupe kvantne mašinice za Tau Ceti kolonije. Nemam pojma zašto.

Ali, tko me nadje, nek' me izvadi iz staznog polja i vrati lijepo na Zemlju. Onaj što mi je skupo prodao brod i licencu, skupo će ovo i platiti.

I svi mu potomci, ma koliko stoljeća prošlo.

Hvala.


Neki su domaći blogeri nakon objavljivanja svojih djela doživjeli  nevjerojatnu medijsku pažnju za što je češće bila zaslužnija njihova ekstravagantna persona no kvaliteta pisma. Ne mogu se oteti dojmu da namjerno izbjegavate medije i svu tu pompu. Čemu tolika samozatajnost?
Nije li osjećaj da vas je netko otkrio slučajno, da mu se dopalo i da je to i prenio piscu mnogo snažniji i ljepši? (Jest, op.a) Svoje sam knjige dijelila prijateljima i komentatorima mojih blogova, čije sam neke misli i komentare i uvrstila u knjige, na početku pojedinih poglavlja. Mislim da toga u nijednoj blogerskoj zbirci nema. Tako sam zahvalila onima koji su me čitali. Odazvat ću se svakom pozivu, jer ne izbjegavam medije, osim, priznajem, televizije, ali to je zato jer moji tekstovi nisu vizualno zanimljivi, bez obzira na vrhunski futuristički dizajn Meline Mikulić.

Marija Mladina

Možda će vas zanimati
Intervju
Homepage sandman 09.02.2015.

"Sandman pokazuje što strip može biti"

Povod tribine Strip-tease bio je hrvatsko izdanje Gaimanovog 'Sandmana'. Gostovali su urednik Marko Šunjić i prevoditeljica Tatjana Jambrišak.

Piše: Matko Vladanović

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu