Živimo u vrijeme globalne ekonomske krize i vrlo uzbudljivih političkih prevrata. Suzimo li fokus i pogledamo našu domaću mikro-razinu, imamo isto to, samo još uvaljano u bezbrojne blatnjave specifičnosti nametnute mentalitetom i još garnirano braniteljskim prosvjedima, iscrpljujućim raspravama o ćirilici i životno važnim pitanjima poput onoga kako će se u ustavu definirati brak, ta sveta institucija sparivanja muškarca i žene.
Pustimo li sa strane ono što nam se čini nevažnim i za što smatramo da nam je nametnuto 'od gore', riješimo li se popularnih spinova koji su nam podmetnuti samo kako bismo razgovarali i mislili o nevažnim stvarima dok naš brod tone, tone, ne možemo zanemariti činjenicu da stvarno živimo u ozbiljnim vremenima. Nikada nije bilo važnije nego danas biti upućen u tajnu vještinu politike, nikada prije o gospodarstvu i njegovom pokretanju nisu razgovarali u jednakoj mjeri ekonomski analitičari i šljakeri u birtiji, nikada nije bilo gore nego danas i nikada se eventualno svjetlo na kraju tunela nije činilo dalje nego što se to čini danas. Ozbiljna vremena, to je to.
No, morat ću vas razočarati, to jednostavno nije istina. Nema vremena koje nije bilo ozbiljno. U čitavoj povijesti ljudskog roda nije bilo niti jednog jedinog neozbiljnog dana - nekada je živjeti bilo mrvicu lakše, nekada mrvicu teže, ali generalno gledajući, život je uvijek bio patnja, iz ovih ili onih razloga. I što su ljudi radili? Živjeli su. Ta nije da ti kao ljudskom biću baš preostaje mnogo toga drugoga.
Jedan od mojih omiljenih vokalno-instrumentalnih sastava, američki indie inovativci The Shins otprilike se tim temama bave na jednoj svojoj staroj uspješnici koja se nalazi na prekrasnom albumu Chutes Too Narrow iz 2003. koji će vas u svojih nešto više od pola sata trajanja naučiti svemu što trebati znati o životu. Ova je konkretna pjesma, da ne bi bilo dvojbe o čemu je riječ, nazvana prema glasovitom francuskom socijalistu, velikom utopistu i misliocu koji je jako utjecao na Karla Marxa.
Claude Henri de Rouvroy, comte de Saint-Simon ili jednostavnije Henri de Saint-Simon ili, još jednostavnije, samo Saint Simon, bio je značajan teoretičar politike i ekonomije. Nemjerljiv je njegov utjecaj na političku filozofiju, a citiraju ga podjednako politolozi, ekonomisti i sociolozi. Nazivaju ga i ocem francuskog socijalizma, a bio je zagriženi zastupnik takozvane filozofije progresa. Njegov je učenik i suradnik bio i veliki matematičar, filozof i sociolog Auguste Comte.
I odakle sada jedna takva faca u pop pjesmi?
Dosta toga će nam se otkriti već s prvim stihovima koji uopće ne čekaju da glazba počne već krenu možda i trenutak prije nje, nestrpljivo.
After all these implements and texts designed by intellects
All vexed to find, evidently there's still so much that hides
Ovi stihovi kao da sugeriraju na sveobuhvatnost ljudskog znanja i na tužnu činjenicu da, ma koliko se trudili, nikada ne možemo sve pohvatati. Istovremeno oni otvaraju i novu razinu interpretacije, govore o tome da nije sve samo onako kako se čini na površini. Ukazuju na manjkavost interpretacije i na to da je ona samo i uvijek – interpretacija.
Samo zato što čovjek ne može shvatiti i naučiti sve što ga zanima, ne znači da ne bi trebao pokušati, jasna stvar, ali ova nas pjesma podsjeća i da je život ovdje kako bismo ga živjeli, a ne trošili vrijeme na jalove pokušaje interpretacije političkih ideja od kojih nećemo imati nikakve koristi, ako duboku boru posred čela ne računamo kao korist.
Nije stvar u tome da su u pjesmi politika i život stavljeni na različite strane spektra i da ih se dovodi u suprotstavljeni odnos - to bi bilo banalno, površno i glupo, a ova pjesma, kao i cijeli opus benda, nešto su sasvim suprotno od toga. The Shins nam u ova ozbiljna vremena pružaju malo dobrodošlog predaha, podsjećaju na to da stara maksima 'moraš se baviti politikom ako ne želiš da se ona bavi tobom' možda i jest istinita, ali da nije baš suviše mudro da to bavljenje politikom zatruje ostale životne radosti kao što to često biva u ozbiljnim vremenima.
Since I don't have time nor mind to figure out the nursery rhymes
That helped us out in making sense of our lives
'Nursery rhymes' iliti dječje pjesmice mogu se shvatiti na barem dva načina. Jedan je onaj površinski, predvidljivi, ironijom obojani pristup svim tim velikim djelima velikih umjetnika i mislilaca, a drugi upravo činjenica da se njih često doživljava baš kroz poznate citate od kojih se ne ide dalje - genijalci se svode na par riječi.
Tu će misao James Mercer, frontmen i glavni autor u bendu kasnije još i razraditi u stihu (I'll try hard not to pretend / allow myself no mock defense) kojim kao da se obračunava sa svima onima koji u nekoj raspravi izvuku ime nekog poznatog filozofa, političara ili pisca kako bi obranili svoje stavove. On ovdje bira drukčiji, intelektualno pošteniji put. Ne kuni se u nešto što ne poznaješ dovoljno, ne koristi jednostavne izlaze.
Pođemo li korak dalje, ovo može biti i svojevrstan obračun s religijom ako znamo da je Saint Simon u mnogim esejima pisao o tome kako bi se kršćanstvo trebalo očistiti od dogmi i usmjeriti ka moralnim vrijednostima. Zaboravimo dječje pjesmice i usmjerimo se na bitno, moral nam je posebno važan u ozbiljnim vremenima, barem bi nam trebao biti.
Iako je nastala prije više od deset godina, ova je pjesma i danas jednako aktualna. Nažalost, ona ne nudi rješenje za pokretanje gospodarstva, ali posluša li je se pozorno (i opetovano!), može pokrenuti vas. Ona je istovremeno kristalni pop eskapizam i slavljenje života, ali i okidač koji će nas, paradoksalno, natjerati da o njemu razmislimo, da zaboravimo branitelje, monetizaciju autocesta, Kolindu i Zokija i počnemo živjeti.
Uostalom i Saint Simonov učenik Auguste Comte je tvrdio da samo iskustvo može biti izvor pozitivne spoznaje. Stoga ne treba časiti časa, treba krenuti u svijet i skupljati iskustva. Proljeće je za to idealno godišnje doba, a Shinsi idealan soundtrack. Saint Simon i Auguste Comte bi podržali.
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea. Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj. Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu
