PITANJE
Poštovani doktore,
Ja sam Pero, voditelj alokacije u kreativnoj industriji 'Aluminij i aliteracija d.d.' Mjesecima trpim mobing na poslu zbog nesretno pročitane knjige, a sad sam odlučio javno progovoriti o svom okrutnom šefu.
Volim svoj posao. Moja tvrtka bavi se proizvodnjom svog aluminijskog oruđa koje treba ili bi ikad moglo zatrebati jednom umjetniku: od stalaka za mikrofon ili slikarsko platno pa sve do neobičnih rešetki koje još traže umjetnika koji će im dati svrhu. U naše klijente spadaju Damien Hirst, Yoko Ono i Beyonce, a našim radovima svojedobno se divio i veliki Charles Baudelaire. Ja se bavim alokacijom tih proizvoda, dakle seljenjem produkta s točke A na točku B, uz moguće korištenje točke C.
Imao sam vrlo dobar odnos sa svojim šefom koji mi je jasno dao do znanja da me uskoro čeka promaknuće u odjel za afirmaciju aluminija. Međutim, sve je to propalo onog dana kad me ulovio da na pauzi čitam
Oružja za masovno poučavanje, knjigu američkog pedagoga
Johna Taylora Gattoa. Problijedio je i s podrugljivim smiješkom rekao: "Ah, tako, vi ste dakle gattovac. Gattist. Gattovan!"
Od tada za mene kreće pakao. Šef je postao hladan i neugodan. Naređuje mi kao da sam njegov osobni tajnik, prekida me dok radim jedne apsurdne zadatke da bi mi zadao nove, teške i besmislene zadaće. Svakog se dana dere na mene, a prošlog me tjedna ćušnuo pred svim mojim kolegama jer sam klijentima u Osijek poslao spajalice u četverokutnoj staklenci umjesto u osmerokutnoj. Nisam promaknut, nego sam degradiran i od sljedećeg tjedna zadužen sam za najteži i najstrašniji posao u cijeloj firmi: moram na teren komunicirati s umjetnicima.
Pritom mi šef ne propušta ukazati zbog čega se ovako ponaša. Stalno govori da 'nama gattistima fali discipline', priča mi da bi 'ubio gattista koji bi pokušao educirati njegovo dijete' i pjeva budnice o austrougarskom modelu školovanja.
Brojni kolege iz drugih firmi također mi govore da ih šefovi zlostavljaju zbog krivih knjiga. Stoga vas molim da pomognete meni i da ukažete javnosti na ovaj važan problem.
ODGOVOR
Poštovani Pero,
Otvorili ste jednu problematičnu i često marginaliziranu temu, a to je problem zaposlenosti. Dok današnji mediji uporno izvještavaju o broju nezaposlenih, malo tko razmišlja o frapantno visokom broju zaposlenih i o mentalno-fizičkom stanju ovih ljudi koji su primorani svakog dana satima obavljati najteže zadatke koje okrutan poslodavac može smisliti.
Premda je granica između uobičajenog radnog ritma i poslovnog 'mobbinga' teško odrediva, nema sumnje da ju je vaš šef prekoračio. Također, neupitno je da u srži vašeg lošeg odnosa stoji Gattovo djelo koje kritizira tradicionalni obrazovni model. Inače, Gatto radi razliku između školovanja i istinskog obrazovanja, te tvrdi da je postojeći obrazovni model namjerno konstruiran da bi zatupio djecu te onemogućio razvoj kritičkog mišljenja, kreativnosti i znatiželje. Gatto stoga spada u radikalne, kritičke pedagoge.
I dok su neki ljudi osjetljivi na nacionalnost ili seksualnu orijentaciju, drugi ljudi nisu tolerantni prema onima koji zastupaju drugačiji model obrazovanja. Takav je sigurno i vaš šef koji je vjerojatno proveo sretno djetinjstvo u pitoresknoj osnovnoj školi te u uglednoj gimnaziji, da bi zrelost dosegao na dobrom fakultetu. Njegov stupanj indentifikacije s obrazovanjem je apsolutan, i stoga on vašu zainteresiranost za kritičara Gattoa shvaća kao najtežu osobnu uvredu, kao izdaju 'svetinje'. Tako ste i vi postali predmetom ne nacionalne ili rodne, nego pedagoške diskriminacije.
Najlakše rješenje (koje stoga iz medicinske perspektive treba i preporučiti) je služenje prijetvornim metodama za pridobivanje šefove empatije i solidarnosti. U kolokvijalnom razgovoru iznesite tezu o neupitnoj važnosti matematike za djecu, ogorčeno ustvrdite da današnjoj mladeži fale čvrsti autoriteti, umjereno kritizirajte kurikulum, pjevušite periodički sustav elemenata uz melodiju Lisztove skladbe, na stolu nehajno ostavite književna djela hrvatskog baroka. Tako će šef povjerovati da ste Gattoa čitali samo da bi 'upoznali neprijatelja'.
Druga, teža metoda (ali korisnija širem krugu ljudi) je tužba protiv šefa zbog diskriminacije. Iako pedagoška diskriminacija nije formulirana ni u jednom hrvatskom zakonu (zbog čega je Hrvatska predmet sprdnje u Strasbourgu), imate neupitne dokaze koji će i najkonzervativnijim sucima otvoriti oči te ukazati na ovaj važan i nevjerojatno raširen problem.
dr. med. dr. med. Ostojić
