Page arrow

Moje pjesme, moja zima

Large cesarec
Petak
07.03.2014.
PITANJE

Poštovani doktore,
Lijepo je opet navratiti u vašu ordinaciju, mada ne dolazim posjetiti tek prijatelja nego - liječnika. Ja sam Dijana i brinuli ste se za mene dok sam radila u Centru za konzistentnost vremenske prognoze. Ovaj put ne trebate brinuti za mene, nego za cijeli svijet!
Iako ste me uspješno izliječili, moji poslodavci u meteorološkom zavodu ipak nisu bili sretni što sam poremetila globalne vremenske prilike pa su me premjestili iz Centra u podrumsku knjižnicu. Tamo me, pak, nisu dočekale teške znanstvene knjige iz prirodnih znanosti, nego poezija i proza europskih autora. Bivši upravitelj zavoda, gospodin Krunoslav Kumulusić, navodno je obožavao književnost i zato je potrošio dobar dio budžeta kako bi opremio knjižnicu najvažnijim modernističkim autorima (zbog čega i je bivši upravitelj). Međutim, ono što sam otkrila u knjigama baca drugačije svjetlo na rad profesora Kumulusića. 
Krenula sam iščitavati pjesme i romane, prvo iz dosade, a onda iz snažnog znanstvenog interesa. I što sam više čitala, to mi je strašna spoznaja postajala sve jasnija. Doktore Ostojić, prolaze me trnci dok ovo pišem... suvremene vremenske prilike se ne mijenjaju zbog efekta staklenika i zagađenja. Mijenjaju se zbog književnosti!
Znam da zvuči neuvjerljivo, ali pokazalo se da su bezbrojna književna djela potpuno točno predvidjela suvremene vremenske promjene koje ni najmodernija znanost ne može objasniti. Primjeri Eliota i Woolf poznati su cijelom svijetu, a našim čitateljima bit će dovoljna pjesma Augusta Cesarca o 'čudnom januaru'. 
Piše tako Cesarec oko 1919. o toplom januaru, "luđaku" koji "dahće toplim dahtom", o vjetrovitom januaru koji nosi šešire i lupa kao "pijanica bez ključa", o januaru koji "žene dira i do kolena ih ljubi mokrim celovom" i čiji su "divni pljuskovi ko topli duševi". Radi se o pjesmi zbog koje su tadašnji tumači svrstali Cesarca među avangardiste i provokatore – a danas bi ova pjesma lako ušla u televizijsku prognozu! 
Je li Cesarec u osjetljivim pjesničkim kostima osjetio globalno zatopljenje koje će doći skoro sto godina kasnije? Ili poezija uistinu uspijeva utjecati ne samo na osjetljive čitatelje, nego i na atmosferu planeta na kojem živimo? Neotvoreni spisi gospodina Kumulusića daju znanstvene dokaze u prilog ovoj drugoj šokantnoj tezi, a možete ih pronaći u prilogu. Molim vas da što prije izvijestite javnost.

ODGOVOR

Poštovana Dijana,
Vaš povratak u ordinaciju prvo me razveselio, a onda duboko zabrinuo. Je li vaša revolucionarna teorija istinita? Ili se radi o simptomu teške halucinatorne književne bolesti? Čini se da je u ovom slučaju odgovor na oba pitanja potvrdan.
Prvo bih osudio meteorološki zavod što vas je smjestio u fatalne radne uvjete. Poznato je i razumljivo da meteorologija danas ne barata preciznim znanstvenim aparatom pa se u predviđanju prognoze meteorolozi koriste alternativnim izvorima, od tarot karti preko psihodeličnih supstanci pa sve do književnosti. Ipak, strpati djelatnicu u podrum pun beletristike potez je vrijedan svake osude. 
Spajanje izmišljenih svjetova iz književnosti i neizvjesne znanosti poput meteorologije može uroditi samo katastrofom zbog čega ćete hitno morati u kliniku na dugu rehabilitaciju. Međutim, znanstveni spisi koje ste priložili, a to govorim kao vjerodostojan znanstvenik, u potpunosti potvrđuju vašu tezu: književnost utječe na vremenske prilike!
Vjerni poznavatelji moje klinike neće biti iznenađeni spoznajom da književnost seriozno utječe na svijet oko sebe, pa čak i na prilike u atmosferi i na svemirska tijela. Međutim, vaša spoznaja potaknut će mjerodavna tijela da u većoj mjeri obrate pozornost na utjecaj književnosti na zdravlje građana.
Svakako je stoga pohvalno što su hrvatske i europske institucije promptno reagirale na vašu spoznaju. Naime, Ministarstvo kulture smjesta je stopiralo sve natječaje za književne djelatnosti i čeka zeleno svjetlo iz Bruxellesa koje će doći tek kad se otkrije najbolji meteorološko-literarni model stipendiranja. 
Trenutno je tako u razvoju tzv. 'Vivaldijev model' koji će kroz književno stvaralaštvo stvoriti klimu u kojoj će poljoprivreda doživjeti 'boom', građani živjeti daleko zdravije, a djeca napokon dočekati bijeli Božić. Tako je zlo u kojem ste se našli (i od kojeg ćete se, bez sumnje, izliječiti) ipak urodilo dobrim za široku populaciju.
dr. med. dr. med. Ostojić
foto: zorro013

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu