Povratak velikog romantičara

Poezija je za mene način pomicanja granica. Način postavljanja pitanja i traženja odgovora. Granice su ponekad nejasne, maglovite. Ponekad pogled seže sve do zabranjenih zona. Na pitanja ponekad ne znam odgovor. Možda ga znaju čitatelji i tada je to čudo.
(autor)

Šulejova je poezija po mojem mišljenju egzemplarno umjetna. On nije slavuj koji spontano producira tonove, nego stroj za proizvodnju asocijacija. (…) Šulej emitira riječi u raznim konfiguracijama. Kao da nam govori: mislite što želite. Sumnjičim ga da nas stavlja na kušnju. On nije pjesnik stada. On je nešto poetski neutralno: iskušavatelj. Mi sami se posredstvom njegovih 'tekstova' stavljamo na kušnju. A kao što nas povijest uči – kušnja je izvanredna heuristička tehnika.
(Ivan Žucha)

Estetski doseg po tradicionalnom shvaćanju treba ostaviti sa strane, primijenjena su sredstva potpuno funkcionalna. Zahvaljujući uporabi ironičnih i ciničnih sklopova predstavljaju idealno sredstvo kritike aktualnih objekata: konzumerizma i reklame. Novodobni romantizam, koji autor nudi, temelji se na traženju normale, uravnoteženog stanja, poboljšanja. Bitan je pogled unaprijed. Bijeg iz sadašnjosti u obliku nostalgično-sentimentalnih uspomena. U sukobu s onim što bismo mogli nazvati prijetnje tehnokracije staje na stranu čovjeka.
(Jana Pácalová)

Prodirati u gipke, ali ujedno kamenite prostore poezije Petera Šuleja ne mora uvijek biti ni jednostavno ni lako. U svoj poetski fond autor elegantno uvrštava precizne izraze iz pojedinih znanstvenih disciplina ili citate na stranim jezicima što s jedne strane neobično osnažuje izrečeno, s druge strane omogućuje čitatelju da se ne samo estetski nego i intelektualno uzdigne. Istina, to zahtijeva sustavnu pozornost, od ovih se stihova nije moguće odvajati i često su u svojoj prividnoj složenosti tako uporni kao da od čitatelja zahtijevaju izravnu reakciju, odgovor. (…) Čitatelj počinje shvaćati da je dio dobro smišljene igre, no tu ulogu na kraju prihvaća bez pogovora.
(Viera Prokešová)

Peter Šulej (Banská Bystrica, 1967.) suvremeni je slovački književnik, utemeljitelj i urednik izdavačke kuće Drewo a srd, glavni urednik časopisa o suvremenoj kulturi i umjetnosti Vlna, te izvršni direktor međunarodnog festivala poezije Ars Poetica. Piše poeziju i prozu. Pjesme su mu okupljene u dvjema trilogijama. Prvu trilogiju čine zbirke Porno (1994), Kult (1996), Pop (1998), a Plavu trilogiju zbirke Návrat veľkého romantika (Povratak velikog romantičara; 2001), Archetypálne leto (Arhetipsko ljeto; 2003) i Koniec modrého obdobia (Kraj plavog razdoblja, 2008). Osim poezije izdao je i dvije knjige sci-fi pripovijedaka: Misia (Misija; 1995) i Elektronik Café (2001), a 2009. godine izdao je i svoj prvi roman História (Povijest).  Živi u Bratislavi.

Preveo: Siniša Habijanec