Cosmopolitka

Knjiga Cosmopolitika autorice Maše Grdešić s jedne strane predstavlja uvod u teorijsko područje feminističkih kulturalnih studija, a s druge nudi čitanje konkretnog proizvoda popularne kulture namijenjene ženama – hrvatskog izdanja časopisa Cosmopolitan. Feministički kulturalni studiji u prvom su redu proizašli iz djelovanja Ženske radne grupe Centra za suvremene kulturalne studije u Birminghamu, gdje su krajem 1970-ih istraživačice u središte rasprave smjestile problem roda postavljanjem i danas aktualnih teorijskih pitanja o vezi feminističkoga akademskog rada i aktivizma, roda i klase, privatnog i javnog te potrošnje i proizvodnje. Također su pokrenule istraživanja samih žanrova ženske popularne kulture (sapunica, melodrama, ljubavnih romana, ženskih časopisa itd.), s posebnih fokusom na njihovu stvarnu recepciju i upotrebu u svakodnevnim životima žena.

Feministički kulturalni studiji osobito su primjenjivi kada je riječ o analizi (ženske) popularne kulture u suvremenom hrvatskom kontekstu. Krajem 1990-ih dominantni tranzicijski identiteti tek su se počeli snažnije vezivati uz potrošnju te je Cosmopolitan u domaći kontekst ušao u pravom trenutku da hrvatske čitateljice poduči potrošnji. Proces prijelaza iz socijalizma u kapitalizam nije bio ni približno dovršen, pa su proturječja u prvim godinama izlaženja hrvatskog Cosmopolitana bila uočljivija od proturječja inače uobičajenih za ženske časopise. Tako je uz kontradikcije između fantazije i stvarnosti te feminizma i tradicionalnije ženstvenosti osobito vidljiva kontradikcija između feminizma kao kolektivnoga društvenog pokreta utemeljenog na ideji o solidarnosti i tzv. aspiracijskog, liberalnog feminizma usredotočenog na individualni uspjeh žene na kapitalističkom tržištu.

Cosmopolitan se i sam uskoro morao suočiti s konkurencijom na hrvatskom tržištu ženskih časopisa, pri čemu je posebno važan njegov rivalski odnos s hrvatskim izdanjem Ellea. Premda su se oba časopisa iznimno trudila diferencirati od konkurencije, upravo ih je njihovo rivalstvo stalno međusobno približavalo rezultirajući značajnom količinom istih tema i suradnica/suradnika. Analiza tog 'privida konkurencije' pokazuje da se ovi časopisi razlikuju jedino po načinu na koji pristupaju prezentaciji proizvoda namijenjenih potrošnji. Potrošačka kultura tako djeluje u smjeru brisanja svake bitne razlike između Cosmopolitana i Ellea, kao što se svaki pokušaj feminističkog aktivizma unutar njihovih korica utišava dominantnim pozivom na potrošnju koji časopise s golemim političkim potencijalom u konačnici pretvara u prodajne kataloge.