Očekuje nas još jedna predstava prema književnom predlošku Miroslava Krleže. Gradsko dramsko kazalište Gavella kao sljedeću premijeru najavljuje predstavu Djetinjstvo u Agramu u režiji Senke Bulić, scensku adaptaciju autobiografske Krležine proze koja će se odigrati 23. veljače u Kulturnom centru Travno. Djetinjstvo zauzima specifično mjesto u memoarsko-dnevničkom dijelu Krležina opusa, otkrivajući ishodišne fascinacije i slike iz kojih će se razviti kolosalni opus velikoga pisca.
Autobiografska proza Djetinjstvo 1902-03. izvorno je dio Krležina dnevnika iz ratnih godina, pisana u proljeće i ljeto 1942. godine. Prvi je put objavljena u Republici, 1952., pod naslovom Djetinjstvo u Agramu godine 1902-03. (Odlomak iz dnevnika polovinom srpnja tisuću devetstotina četrdeset i druge godine), da bi se u mnogobrojnim kasnijim izdanjima pojavljivala kao Djetinjstvo u Agramu. U dramatizaciji su korišteni i autobiografski Fragmenti, kratka proza objavljena u Književnim novostima 1914. godine, a zatim uvrštena kao dodatak autobiografskoj prozi Dnevnik 1933-42. (Sarajevo, 1981.), koja se čini idealnim okvirom za kazališnu adaptaciju Djetinjstva. Kako stoji u najavi, Krleža se ovdje oslobađa nametnutih društvenih obrazaca, 'uređenog dječjeg svijeta nadsvođenog Bogom', 'odbacivanjem svih spoznajnih konvencija koje krivotvore stvarnost'.
U Fragmentima Krleža ruši dječji oltar i gradi kazalište kao presudni oblik slobode, u Djetinjstvu pak bilježi kako je kao dječak jedne vizionarske noći kršćanski kreacionizam zamijenio Darwinovim evolucionizmom, deteologizirao je sliku Čovjeka i sveo je na materiju, što mu je 'objavilo sumrak bogova i historijskog patosa'.
U predstavi igraju Andrej Dojkić, Marko Petrić, Ivana Bolanča, Ana Kvrgić, Sven Medvešek i Siniša Ružić. Redateljica je Senka Bulić, autorica dramatizacije i dramaturginja Ana Prolić, scenografiju potpisuje Tomislav Ćurković, kostimografkinje su Nina Silobrčić i Emilija Šušković Jakopac, a glazbenici Matija Antolić i Lucija Barišić.
Nastala je u koprodukciji s Festivalom Miroslav Krleža, u sklopu kojeg je praizvedena 1. srpnja 2021. godine u atriju Leksikografskog zavoda.
Izvor: tportal.
Dok je ratničko srce Evrope u krvotok rovova upumpavalo milijune litara svježeg ljepljivog crvenila, u Zagrebu se igrao Pan.
