Ponedjeljak
26.11.2018.

Želja za slobodom i želja za moći




Extra_large_pobunjena_zelja_vizual
A+ A-
Negdje oko Svih svetih, kad se na ulici počnu stidljivo javljati božićni ukrasi, ljubiteljima književnosti pali se alarm jer se održavaju najveće književne manifestacije u regiji. Ubrzo nakon kraja međunarodnog Beogradskog sajma knjiga (21. - 28.10.) održao se najveći književni sajam u Hrvatskoj, zagrebački Interliber (13. - 18.11.), a odmah početkom prosinca slijedi pulski Sa(n)jam knjige u Istri (1. - 10.12.) U sjeni tih gigantskih manifestacija održava se i naš 'najveći mali festival', Booksina 14. Revija malih književnosti.
 
Cilj Revije je domaćoj publici predstaviti dosad neprevedene i nedostupne autorice i autore, tj. ukazati na izuzetna djela koja pripadaju slijepim točkama našeg relativno malenog književnog atlasa. Od prošle godine posvetili smo se suvremenoj književnosti arapskog Mediterana, a nakon što smo lani ugostili književnike Levanta, ove godine ćemo se od 3. do 7. prosinca posvetiti Magrebu, odnosno autorima Alžira, Libije, Maroka i Tunisa. 
 
Revija nikad nije imala strog tematski okvir – naprosto smo željeli predstaviti dinamičnu i raznoliku scenu pojedine zemlje ili regije – no u slučaju arapskog Mediterana teško je zanemariti širi kontekst u kojem ta književnost nastaje i kojim se često eksplicitno bavi. Ratovi, revolucije i napeta 'stanja primirja' uvelike oblikuju svakodnevicu i horizont autora što se na specifične načine prelijeva u književnost. Pritom i sami čitatelji van tog područja, relativno upoznati s kontekstom, žele putem djela saznati što se tamo zapravo događa
 
No pri organizaciji Revije i čitanjem djela naših gostiju iz Magreba ubrzo smo shvatili da se tu ne radi o stiliziranom info punktu o aktualnim političkim zbivanjima, nego o autorskim glasovima koji različite društvene i kulturne impulse koriste da bi stvorili jedinstvena i potresna djela. Da parafraziram naslov filma Đure Gavrana, očekivali smo spisatelje, a došli su nam ljudi. 
 
U tom smislu, za organizatore Revije, ali i za publiku koja će upoznati autore i čitati njihova djela, nameću se dva izazova: kako vezati konkretne književne tekstove uz politički kontekst na koji se referiraju, ali i uz onaj u kojem se predstavljaju? S druge strane, kako predstaviti najbolje književne tekstove, a pritom ih ne izolirati u sterilnom kontekstu 'autonomne' književne sfere? Kako balansirati između etike i estetike, a istovremeno ukazati da je granica između etike i estetike puka fikcija?
 
Kao moguće rješenje, u suradnji s Human Rights Film Festivalom kroz zajednički program Pobunjena želja spojit ćemo razgovore i čitanja književnih tekstova s raznolikim domaćim i stranim filmskim djelima. 
 
'Pobunjenu želju' svojim tekstovima predstavljaju različiti autori na različite načine. Tuniski autor Chokri Mabkhout bavi se sukobom između želja tradicionalnih i 'zapadnih' članova jedne obitelji, Marokanac Mohammed Berrada prati razlike između monogamne i poligamne želje, dok prozaisti Bachir Mefti i Abderazzak Boukeba prikazuju likove kod kojih se rascjep između želje i realnosti manifestira na psihološkom i pripovjednom planu. Pjesnikinja Samira Negrouche, pak, pobunu želje seli u živ, tren zavodljiv, tren oštar i nelagodan prostor poezije. 
 
U filmskom dijelu, pak, gledat ćemo igrane, eksperimentalne i dokumentarne filmove koji nas vode od američkog predgrađa preko lokalnog dnevnog boravka sve do dubokog svemira, svuda nalazeći individualnu želju koja se bori protiv moralnog pritiska. Filmovi Stvorenje pored tebe (Melika Bass) i Soba za dan (Ana Hušman) bave se intimnim odnosima između različitih tijela i u različitim prostorima, dok dokumentarni film Ne diraj! (Adina Pintilie) preispituje mogućnosti empatije s Drugim. Igrani film Spavačica (Alexandra Gerbaulet) zamišlja živote dviju nevidljivih starijih žena, Misija – Duboki svemir (Claire Denis) prati usamljenički odnos dvoje ljudi u svemirskoj letjelici, a film Lovettovi (Igor Bezinović) opisuje bračni par koji svoju seksualnu želju prikazuje javno. Bit će prikazana i dva marokanska filma: Adios Carmen (Mohamed Amin Benamraoui) u Zagrebu i Rock the Casbah (Leila Marrakchi) u Rijeci.
 
Spojem dva tako različita, a temom povezana medija nadamo se da ćemo otvoriti interpretacijske granice ovih djela.


 
Književnost Magreba predstavit ćemo i putem antologije Ovo tijelo nije kuća koju smo priredili u suradnji s profesoricom iz Bejruta Zeinom G. Halabi koja raznolikost odabira povezuje s političkim momentom koji "rezonira u ovim tekstovima, ali preuzima različite oblike i itinerare. (...) Političko nasilje dominantan je motiv. On funkcionira kao prvi grijeh koji prožima sadašnjost, ali i kao katalizator koji nas izaziva da zamislimo budućnost." Otuda proizlazi i naslov antologije koji, kao u slučaju pobunjene želje, upućuje na tjelesni otpor dominantnom i represivnom režimu. To odbijanje manifestira se u melankoličnoj poeziji Kholud Elfallah i efektnim pjesmama Lamis Saidi (čiji je stih i 'posuđen' za naslov), no i u prozi Habiba Selmija koji suho i brutalno opisuje kolaps tradicionalnog seksualnog bračnog odnosa. 
 
Motivi pobunjene želje za slobodom i otpora protiv konzervativne želje za moći pokazuju kako književnost Magreba uspijeva spojiti svoj politički kontekst s intimnim i tjelesnim razinama kakvima se publicističke i novinarske forme vrlo teško uspijevaju baviti. U tom smislu Revija ne pruža tek uvid u 'vruće' područje sjeverne Afrike nakon Arapskog proljeća, nego i otkriva vrijednu književnost koja specifičnim spojem privatnog i političkog odskače od onoga što smatramo književnom normom. 
 
U Zagrebu, Dubrovniku i Splitu, u kinima, školama i književnom klubu Booksa, od 3. do 7.12. očekuju nas javna čitanja, razgovori, usporedbe s filmovima i predavanja, a nakon Revije tekstovi i teme ostaju živjeti u netom objavljenoj antologiji. Nadamo se da ćemo time pokazati kako tekstovi naših autora iz Magreba ne donose tek dašak egzotike i nama stranog političkog konteksta. Naprotiv, u našem društvu koje postaje sve konzervativnije te u sve većoj mjeri polaže pravo na upravljanje tijelima svojih i tuđih građana, tema pobunjene želje i gosti Revije činit će nam se jako poznatima i bliskima, možda i više nego što bismo se nadali. 
POVRATAK NA VRH STRANICE
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.