Ponedjeljak
12.11.2018.

Pobunjena želja




Extra_large_riot_of_desire
Marakeš (Foto: Esteban Fernández García / Flickr)
A+ A-
Nakon 13 godina i 16 europskih zemalja, Booksina Revija malih književnosti od prošle se godine posvetila suvremenoj književnosti arapskog Mediterana. Lani smo objavili antologiju Tvoj bol je lakši kad o njemu drugi pričaju i uživo predstavili pisce iz regije Levanta. 
 
Ove godine okrećemo se Magrebu: od 3. do 7. prosinca u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku gostovat će autorice i autori iz Maroka, Alžira, Tunisa i Libije. U sklopu Revije napravit ćemo i objaviti antologiju suvremene književnosti Magreba naslova Ovo tijelo nije kuća.
 
Granice želje
 
I ove godine Revija malih književnosti surađuje s Human Rights Film Festivalom koji se održava od 2. do 9. prosinca u Zagrebu. Revija i HRFF pripremaju zajednički program pod nazivom Riot of Desire / Pobunjena želja. Najava programa navodi: 
 
"Oslobađajuća kultura koja aktivno potiče eksperimentalnu otvorenost prema budućnosti i istraživanje novih i nečuvenih mogućnosti čini se da je u uzmaku. Svjedočimo naletu novog konzervativnog pogleda, koji propovijeda odricanje kao ideal, tvrdeći da će bez utemeljenja u nepokolebljivim načelima moralnog poretka preostati tek sveopći kaos koji nijedno društvo ne može preživjeti.
 
Nasuprot tome stoji stvarna i nužna pobuna želje: oslobađanje mašte - ishodišta i provokatora svih ljudskih postignuća – iz okova tabua i cenzure, paralizirajućih formalizama i umrtvljujućih kanona – želja koja spaja različita nastojanja i borbe. Jer želja želi pristup svim mogućnostima. Ne želi da joj buduće želje budu zabranjene. Želja želi sebe, kako kaže Lyotard.
 
Pa opet, želja je u suvremenom zapadnom svijetu u pravilu svedena na tjelesnu želju. Međutim, zaboravlja se pritom da postoje svjetovi, kulture, civilizacije u kojima 'temeljnije' želje, poput želje za slobodom izražavanja, želje za slobodnim kretanjem... imaju primat. Želja nije niti isključivo niti nužno korporealna, ali su posljedice njezinog izražavanja uvijek usko vezane za tijelo koje žudi. Iskazivanje žudnje za slobodnom misli često završava kažnjavanjem tijela bilo progonom, bilo ušutkivanjem. Mali je korak od zabrane mišljenja do tjelesnog nasilja.
 
Žene u tom kontekstu obično služe kao kanarinci u rudniku, prve umiru od nadirućeg otrova. Zato je njihovo tijelo najčešće i prvo bojno polje prije nego se ona službena vojna otvore za javnost. Govoriti o tijelu, poglavito ženskom tijelu, stoga izaziva duboku društvenu nelagodu, kao i govoriti o nenormativnim tijelima. Govoriti, pak, o pobuni, možda je još nelagodnije. Jer pobuna uvijek podrazumijeva tijela u prostoru i izražavanje želja je uvijek tjelesno. Ali u konačnici, tijelo nas uvijek izda. 
 
Program Pobunjena želja stoga postavlja pitanje kako društvena i kulturna represija proizvode napetost. Kako društveni i politički imaginarij posreduju želju? Kako umjetnost interpretira sapetost želje? Kada pobunjena želja ide izvan granica tijela, izvan granica države, izvan granica jezika?
 
Pobunjena želja u svojoj osnovi nije konzumeristička i uvijek prekoračuje i iskoračuje. Pobunjena želja u konačnici je sinonim otvorenog bića (kakvo god ono bilo), u posezanju i u komunikaciji sa i prema drugim bićima (kakva god ona bila)."
 
Kanonski pisci i oni koji to tek postaju
 
U sklopu Pobunjene želje ove godine gostuju književnice i književnici čiji su radovi odavno prešli granice vlastitih zemalja, mada još nisu prevedeni na hrvatski.

Iz Maroka stiže Mohammed Berrada, književnik, kritičar, prevoditelj Barthesa i Le Clézija, sveučilišni profesor i autor sedam nagrađenih romana prevedenih na francuski, engleski, španjolski, portugalski i norveški. 
 
Iz Tunisa dolaze dvojica već kanonskih pisaca i sveučilišnih profesora. Chokri Mabkhout je lingvist, doktor književnosti, urednik i prozni pisac, dobitnik najprestižnije međunarodne nagrade za arapsku književnost Arab Booker za roman Talijan. Habib Selmi je autor osam romana i dvije prozne zbirke, dvaput u užem izboru za Arab Booker, smatran jednim od najvažnijih suvremenih pisaca u arapskom svijetu.
 
Iz Alžira stižu pjesnikinje Samira Negrouche i Lamis Saidi. Obje su u svijet književnosti došle izvana (Negrouche je diplomirala medicinu, Saidi računarstvo). Saidi piše na arapskom i prevodi s više jezika. Negrouche piše na francuskom, prevodi i sama je prevedena na preko 20 jezika. U svojim tekstovima i izvedbama Negrouche često surađuje s vizualnim umjetnicima i glazbenicima. 
 
Proznu stranu Alžira predstavit će Abderrazak Boukeba i Bachir Mefti, prevođeni pisci i novinari. Boukeba je uvršten u izbor Beirut 39 najboljih arapskih pisca mlađih od 40 godina, dok je Mefti romanom Igračka vatre ušao u uži izbor za Arab Booker 2012.
 
Naposljetku, iz Libije ćemo predstaviti pjesnikinju i novinarku Kholud Elfallah, uvrštenu u francuske i njemačke antologije suvremene arapske književnosti. Elfallah je predsjedala komisijom Foruma Arapske umjetnice u vrijeme slobode održanom u Benghaziju 2012. Radi kao urednica kulturne rubrike lista Al-Arab koji izlazi u Londonu te izdaje mjesečnik za kulturu Al-Rawaya ("Roman").
 
U antologiji Ovo tijelo nije kuća zastupljeni su svi gosti Revije i još poneki: to su redom Ibrahim Al Koni, Mohammed Berrada, Abderrazak Boukeba, Kholud Elfallah, Abdelatif Laabi, Laila Lalami, Chokri Mabkhout, Bachir Mefti, Samira Negrouche, Kamal Riahi, Lamis Saidi i Habib Selmi. 
 
Goste Revije i njihove tekstove odabrala je Zeina G. Halabi, profesorica arapske književnosti u Bejrutu, koja navodi: "Književnici koje ćete upoznati razigrani su, dijasporski, kanonski ili će to tek postati. Zajedno i pojedinačno predlažu nam nove načine čitanja književnosti Magreba danas. Oni iznova potvrđuju da arapska književnost nastavlja isticati razliku i raznolikost te beskrajnu odlučnost da govori o emancipaciji i priziva uzvišenost." 

Organizatori, suradnici i donatori

Organizator Revije malih književnosti je Udruga za promicanje kultura Kulturtreger/Booksa, a organizatori Human Rights Film Festivala su Multimedijalni institut i Udruženje za razvoj kulture "URK”.
 
Program su financijski podržali EU program Kreativna Europa, Ministarstvo kulture, Ured za udruuge Vlade Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Grad Dubrovnik.
 
Partneri Revije su Rijeka EPK 2020, Art-kino Croatia, Lazareti - kreativna četvrt Dubrovnika, Ambasada Kraljevine Maroko, Isusovačka služba za izbjeglice, Francuski institut, Ured EU Parlamenta u Hrvatskoj, Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik, Klasična gimnazija Zagreb i Srednja ekonomska škola Rijeka.

 

POVRATAK NA VRH STRANICE
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.