Prijevod ili prepjev? Čiji duh zazivati, onaj strane ili onaj domaće književnosti? Što žrtvovati – zvučnost ili izvorni značenjski sadržaj? Koga baciti pod vlak – sebe ili pjesnika/inju?
Iako je već uobičajeno ovakve najave započinjati nizom pitanja, rad književnog prevoditelja, a pogotovo prevoditelja poezije, obilježen je upravo teškim i izazovnim pitanjima, dilemama i kompromisima, od kojih mnoga zadiru u samu smislenost takvog pothvata. Pa ipak, što bi bila naša ili koja god druga zapadna književnost bez Dantea, Goethea ili engleskih romantičara?
U petak, 10. studenog 2023. godine u 20 sati u Gradskoj knjižnici (Starčevićev trg 6) o (ne)razrješivim dvojbama prijevoda i prepjeva poezije, a posebno one vezanog stiha – s rimom i jasnim metrom – razgovarat će Snježana Husić, Goran Čolakhodžić i urednica i voditeljica tribine Anda Bukvić Pažin, a sebi i svim slušateljima pokušat će barem nešto od toga razjasniti, pozivajući se na konkretne primjere iz tuđih i vlastitih objavljenih i neobjavljenih prepjeva.
Snježana Husić (Zagreb, 1969.) je diplomirala komparativnu književnost i talijanistiku 1993. godine. Nakon poslijediplomskog iz talijanske književnosti na Scuola Normale Superiore u Pisi (1994-97.) magistrirala je (2005.), doktorirala (2008.) i stekla zvanje docenta (2011.) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na Odsjeku za talijanistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta predavala je talijansku književnost i književno prevođenje (2000-22.). Povremeno surađuje sa Sveučilištem u Padovi, gdje drži predavanja i radionice književnog prevođenja. Dobitnica je Nagrade "Nicoletta Quinto" Zaklade međunarodne nagrade "Galileo Galilei" za 1998. godinu, za područje povijesti talijanskog jezika, dvostruka dobitnica Godišnje nagrade "Josip Tabak" Društva hrvatskih književnih prevodilaca: za prozu (Michel Faber, Vatreno evanđelje, 2009.) i za književnost za djecu i mlade (Philip Pullman, Grimmove bajke za male i velike, 2015.).
Goran Čolakhodžić (Zagreb, 1990.) diplomirao je engleski i rumunjski jezik i književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Autor je triju zbirki pjesama, dobitnik Gorana za mlade pjesnike (2015.) i Nagrade "Mostovi Struge" (2017.). Član je Hrvatskog društva pisaca, od 2017. i organizacijskog odbora pjesničkog festivala "Goranovo proljeće" te jedan od urednika projekta Besplatne elektroničke knjige (BEK) Društva za promicanje književnosti na novim medijima. Književnim prevođenjem bavi se od 2014. godine. Surađuje s prevoditeljima Anom Brnardić Oproiu (Hotel Universal, Krajolici, ljudi i ptice) i Adrianom Dumitruom Oproiuom (kod svih drugih prijevoda s hrvatskog, srpskog i bosanskog na rumunjski). Pored cjelovitih knjiga, preveo je i brojne pojedinačne pjesme (izbore), prozne i filozofske tekstove s rumunjskog i engleskog jezika. Za prijevod romana Solenoid Mircee Cărtărescua s rumunjskog jezika primio je Godišnju nagradu "Iso Velikanović" za 2022. godinu.
Više o gostima možete saznati i ovdje.
Pridružite se ovoj tribini i razmotrite pitanja i dileme koje se pojavljuju pri prevođenju poezije, uz mnogo konkretnih primjera koji će biti korisni za sve one koji se bave prevođenjem ili to tek planiraju početi.
Izvor: Književni petak.
