Društvo za promicanje književnosti na novim medijima objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige (BEK) prvo kolo biblioteke "Nije lektira". U okviru biblioteke objavljuju se probrani naslovi domaćih autorica i autora za djecu i mlade, s naglaskom na osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast, koji u širokom tematskom i žanrovskom rasponu ujedinjuju kvalitetnu razonodu i emocionalni i intelektualni razvoj.
U prvom su kolu objavljeni romani Šempi ti smopi da limvo te Ane Đokić Pongrašić i Krive su Seka i Seka Zorana Pongrašića, posljednji dio trilogije koja je započeta romanom Mama je kriva za sve te nastavljena romanom Ovaj put je kriv tata. I dok je roman Ane Đokić Pongrašić objavljen početkom 21. stoljeća, što znači da je do kraja proživio svoj „komercijalni život“ i time postao „klasični“ kandidat za produljenje svog „čitateljskog života“ u okviru projekta BEK, roman Krive su Seka i Seka Zorana Pongrašića novi je i nagrađivani naslov te može začuditi njegovo besplatno e-izdanje. Sam autor je tu situaciju prokomentirao u svom prepoznatljivom stilu: „Evo što je bestseler mikro-nakladnika: roman nagrađen najvećom hrvatskom književnom nagradom Grigor Vitez za dječju književnost za 2021. godinu (iako roman nije za djecu nego je za tinejdžere pa naviše) u godinu dana je prodan (ne računajući famozni otkup Ministarstva kulture i medija) u 353 primjerka.“
Zoran Pongrašić u romanu Krive su Seka i Seka vješto koristi kombinaciju napetog zapleta i suludo zabavnih dijaloga kako bi se pred čitateljevim očima rasplela drama postajanja i bivanja ljudskim bićem: život je izazovan a ispravne odluke često teške čak i kad imaš potporu, ali bez nje će se i najbolji među nama mučiti i na kraju pokleknuti, jer čovjek je prije svega društveno biće, tu leži i njegova snaga i njegova slabost.
Roman Šempi ti smopi da livom te urnebesno je zabavna, a povremeno i napeta i neizvjesna priča o zaljubljivanju dvoje tinejdžera. Ana Đokić Pongrašić svoje protagoniste ne prikazuje ni kao junake, a ni kao antijunake, već ih smješta negdje između, kao što to ljudi najčešće i jesu. No zato ne štedi ni topline ni duhovitosti u ocrtavanju njihovih vrlina i mana, držeći čvrsto čitateljevu pozornost od početka do kraja.
Kao i uvijek na BEK-u, novi su naslovi dostupni u četiri najraširenija formata za e-knjige (HTML, ePub, PDF i MOBI), omogućujući online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje, čime je zajamčeno optimalno čitateljsko iskustvo na svim trenutno postojećim računalnim uređajima, kao i mogućnost ispisa na kućnim pisačima.
U okviru internetskog projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] tijekom prvog polugodišta 2023. godine objavljeno je 16 novih pjesničkih naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta od objavljenih 338 dostupno 303 naslova. U istom razdoblju, prema podacima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su 76.196 korisnika koji su online čitali 69.079 e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 36.112, što znači da su korisnici projekta tijekom prvog polugodišta 2023. ukupno čitali i/ili preuzeli 99.823 e-knjiga, odnosno 12 posto više nego u prvom polugodištu 2022. godine.
Najčitaniji je prozni naslov u prvom polugodištu 2023. roman Ono što sam prešutjela Aleksandre Kardum, a najčitaniji pjesnički naslov je Portreti nepoznatih žena Marijane Radmilović (1.310 čitatelja). Najčitaniji publicistički naslov je Ekološki otisak Dražena Šimleše (1.942). Najčitaniji esejistički naslov je Razumijevanje filma Hrvoja Turkovića (1.777), dok je najčitaniji teorijski naslov Filmske vrste i rodovi Nikice Gilića (2.593).
Kao i prethodne 22 godine, projekt BEK nastavlja s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima.
U ožujku je objavljen „ženski pjesnički blok“, a u svibnju „muški pjesnički blok“ – oba s po osam pjesničkih naslova, od kojih je čak deset nagrađivano.
Malo statistike, ali vrlo zanimljive: dosadašnjih 338 naslova čitano je i/ili preuzeto 2.626.208 puta, što znači da je u prosjeku po svakom naslovu zabilježeno više od 7.700 čitanja i/ili preuzimanja. Brižno probranih hrvatskih proznih, pjesničkih i dramskih naslova je 291 (86%), dok su njih 171 (59%) pjesničke zbirke koje su čitane i/ili preuzete 836.823 puta (u prosjeku gotovo 4.900 puta po naslovu). Proznih je naslova 117 (40%), a čitani su i/ili preuzeti 898.545 puta (u prosjeku gotovo 7.700 puta po naslovu). Dramska naslova objavljena su tek četiri, s ukupno 38.260 čitanja i/ili preuzimanja. Dosad su 30 najčitanijih proznih, 18 pjesničkih te dva dramska naslova premašili 10.000 čitanja i/ili preuzimanja. Samo deset najčitanijih naslova suvremenog hrvatskog pjesništva preuzeto je ili čitano više od 183.000 puta, a proznih čak više od 287.000. A o visokoj kvaliteti objavljenih naslova svjedoči, primjerice, i to što su objavljena 62 naslova dobitnika „malog“ i „velikog“ Gorana, kao i 21 naslov 8 dobitnika Kvirina za ukupni prinos hrvatskom pjesništvu te 31 naslov 17 dobitnika Kvirina za mlade pjesnike.
Anja Tomljenović
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Na posljednjoj tribini u 2023. godini gostovao je Luka Bekavac, jedan od najzanimljivijih pisaca suvremene književne scene.
Što je 'Nagrada EU za književnost', kako se dodjeljuje i koja je njena uloga u stvaranju zajedničke europske kulture?
