Izvor fotografije: tportal; Neven Bučević.
Peteročlani žiri koji čine kroatistica Andrea Milanko, redateljica Anica Tomić, pisac Robert Perišić, psiholog i kolumnist tportala Boris Jokić te prevoditeljica i pjesnikinja, ujedno predsjednica žirija Vanda Mikšić, odabrao je polufinaliste 17. tportalovog izbora za roman godine.
Od ukupno 51 prijavljenog naslova, u polufinale ulazi odabrana jedanaestorka, predstavljena abecednim redom:
Igor Beleš, Listanje kupusa (Hena com)
Listanje kupusa jedan je od prvo ljepših, pa poslije mučnijih i napetijih, a sve skupa potresnijih i humanijih romana podosta napisanih posljednjih godina. Roman Igora Beleša svojevrstan je križanac slavnog serijala Enid Blyton 5 prijatelja i filma Ostani uz mene, nastalog po scenariju Stevena Kinga, samo što je ovo pet prijatelja za odrasle i za one koji zbog rata nisu nikada uspjeli odrasti ili su pak to uspjeli, ali okrnjeno, ukrivo, a da za to nisu krivi.
Bacite oko na razgovor s autorom o ovom romanu koji je vodila kritičarka Anja Tomljenović.
Magdalena Blažević, Sezona berbe (Fraktura)
Sezona berbe snovit je roman o izvanvremenskoj ljubavi, prepun fine erotike i neponovljivih ljubavnih scena iza kojih se krije priča o propadanju gradova, poetici napuštenih prostora i nemogućnosti prevladavanja traume. Sezona berbe zatravit će čitatelje senzualnošću i neuobičajenim metaforama te poetskom snagom prepoznatljivom za pripovjedački glas Magdalene Blažević.
Booksin kritičar Filip Kučeković pročitao je roman, više o njemu saznajte u tekstu.
Nataša Govedić, Eskim na feniksu ti je ukrao mobitel (Ljevak)
Sjećaš li se onog sitnog, ali zato veoma usrdnog unutarnjeg glasa koji se stalno vraćao na tvoj najosobniji užitak – strepeći da ćeš ga zauvijek zakopati, potopiti, izgubiti, spaliti ili samo ostaviti na nekoj benzinskoj crpki, kao beskorisni višak? Evo ga opet. Preskače ogradu i ulazi u stražnje dvorište, gdje tik uz živicu na podu sjede Kreda i Izak. Protagonisti. Pritom ne treba miješati ljubavne romane i intimne romane. Ovaj ovdje je intiman. Zato mu zbilja treba devedeset dimenzija našeg postojanja, a ništa manje i Eskimi i feniksi.
Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen, Joso (Komoč koruna)
Joso je povijesno-biografski antiratni roman o novinaru i književniku Josi Defrančeskom, rođenom početkom 20. stoljeća u Istri, a nestalom u progonima vojne hunte 1970-ih u Buenos Airesu. Njegov je život obilježen gubitkom najmilijih u austrougarskim logorima za vrijeme Prvog svjetskog rata, kao i dolaskom fašizma. Od članka do članka, od istine do istine, od grada do grada, Joso je svugdje podjednako nedobrodošao, podjednako stranac. Kroz prostor i vrijeme, u fikciji i dokumentarnosti, isprepliću se teme borbe između dobra i zla, gubitka identiteta, ali i teme nade, vjere i odanosti obitelji.
Tatjana Gromača, Gospođa O. (Sandorf)
Gospođa O. je kućanica, majka, supruga i književna prevoditeljica, a njezin svijet je moćan introspektivan ženski svijet; pratimo događaje u njezinoj obitelji, njezin odnos sa suprugom, odgoj i brigu za dijete, brigu za roditelje, a mnogi naizgled nebitni trenuci svakodnevice upravo su oni sitni događaji u kojima se otkriva čarolija života i ovog lirsko-filozofskog romana te kao da cijeli život stane u jedan dan, ili čak sat, i premda su završeci neizbježni, dopušteno je provesti dan u šetnji sa psom diveći se snježnoj pahulji u proljeće ili biti dio čarobnog dana rođenja djeteta.
O ovom romanu pisala je Booksina kritičarka Sara Tomac, provjerite njezino čitanje.
Damir Karakaš, Potop (OceanMore)
Glavni lik – mladić – u raskoraku je sa svijetom iz kojeg potječe i svijetom kojem stremi, kojemu se istovremeno događaju i ljubav i rat, dva najveća izazova u životu svakog čovjeka. Precizno strukturiran, lišen ikakvih verbalnih viškova, pun poetskih slika krute svakodnevice, ali i nježna romantična snatrenja, Potop iznova potvrđuje Karakaševu iznimnu vještinu.
Kristian Novak, Slučaj vlastite pogibelji (OceanMore)
Roman Slučaj vlastite pogibelji Kristiana Novaka ispripovijedan je kao pletenica, od poglavlja u kojima se naizmjence smjenjuju glas profesorice i scenarij koji prati događaje i akcije što se roje oko braće policajaca, a vodi nas kroz slojeve sistema u srce društva i likova. Pitanja korupcije, lojalnosti, pojedinca nasuprot sistema, zakona i morala, ljubavi i slobode… iskrsavaju antiknom snagom u nuklearnom dobu, našem dobu, svuda oko nas i pozivaju na građansku hrabrost i rizik.
Škicnite ovdje što o romanu kaže Booksina kritičarka Maja Abadžija.
Eva Simčić, Četiri lakta unutra (V.B.Z.)
Četiri lakta unutra priča je o stanju mentalne bolesti i ustrajnim pokušajima pronalaska pomoći. U potrazi za boljim životom, junakinja napušta favele mističnog Mediterana i odlazi iskušati sreću u Najboljoj državi na svijetu. Na relaciji između Norveške (Osla) i Hrvatske (Rijeke), ovaj roman ispisuje dijagnoze različitih društvenih (ne)prilika, kao i jedinstvenu interpretaciju imigrantskog iskustva...
Nedavno smo o ovom romanu i puno drugih tema razgovarali s autoricom u Booksi, detalji u videu.
Slobodan Šnajder, Anđeo nestajanja (Fraktura)
Anđeo nestajanja Slobodana Šnajdera veličanstven je povijesni ep te autorova posveta Zagrebu i njegovim tihim herojima. Sudbina glavne junakinje Anđe Berilo sudbina je jednoga naroda i grada, priča o onima koji vjeruju u ideale čak i kada se u njih nepovratno razočaraju.
Marko Tomaš, Knjiga za Maju (V.B.Z.)
Knjiga za Maju je Tomaševa prozna knjiga nemira, raspadanja i pokušaja objedinjavanja bića, što znači i svijeta, koji autoru uporno izmiče, ali oduvijek, od dana nomadskih koji nisu stvorili uporište, do onih u kojima vrline i poroci mijenjaju hijerarhiju pa se moralni kompas suludo vrti. Sve se to očituje i u autorovoj poetici, koja kroz jezik i emociju pokušava prenijeti stanja i nedoumice, u poetici koja prati i oponaša rastrzanost bića i pokušaje njegove defragmentacije. No još nije vrijeme za rezignaciju, postoji volja za životom i mirom...
Booksin kritičar Dalibor Plečić ocijenio je roman, ovdje pročitajte što je o njemu zapisao.
Tea Tulić, Strvinari starog svijeta (OceanMore)
U kratkom romanu Tee Tulić Strvinari starog svijeta kći pripovijeda o ocu, a u priči se povremeno dotakne i onostranih Volge i Buge, mrtvih žena koje još žive u njihovom sjećanju i koje ih navigiraju. Melankolična je to priča o odrastanju uz oca koji od frajera pritisnuta životom postaje – kako mu kopni volja uslijed razočaranja u svijet i vrlinu – tek sjena prijašnjeg bića. Priča je bajkovita i ponekad trpka, a sjetna raspoloženja smjenjuju se s komičnim situacijama uz prodore naturalizma i simbolizma.
O romanu je pisala Booksina kritičarka Petra Amalia Bachmann, priložit ćemo njezino čitanje upravo ovdje.
Između 11 polufinalista žiri će u narednim tjednima odabrati pet finalnih naslova, a potom i dobitnicu ili dobitnika književne nagrade, čije ćemo ime doznati sredinom lipnja. Podsjetimo, lani je najboljim proglašen roman U kasno ljeto Magdalene Blažević u izdanju Frakture.
Izvor: tportal.
