Leteći strojevi, podmornice, neboderi, spoj mašte i znanosti, samo su neki mogući opisi koje vežemo uz današnjeg književnog slavljenika. Jules Verne rođen je na današnji dan 1828. godine na umjetnom otočiću Feydeu na rijeci Loirre. Podsjetimo, živio je u 19. stoljeću, dobu Industrijske revolucije i fascinirala su ga znanstvena otkrića, daleke i neistražene zemlje i nevjerojatne pustolovine.
Možda je manje poznat podatak kako se radi o drugom najprevođenijem autoru na svijetu, još od 1979. godine, a ovo zavidno društvo dijeli s Agathom Christie i Williamom Shakespeareom. Ponekad se naziva i "ocem znanstvene fantastike", a titulu su zadobili i H. G. Wells i Hugo Gernsback. Radi se o plodnom autoru koji je iza sebe ostavio brojne romane i kratke priče. U suradnji s izdavačkom kućom Pierre-Julesa Hetzela tijekom četiri desetljeća objavio je šezdesetak knjiga. Osim njegovih kultnih romana 20 000 milja pod morem i Putovanje u središte zemlje koji su uvijek dobra startna pozicija za čitanje, predlažemo još nekoliko njegovih djela za koje možda niste čuli, a vrijedi ih istražiti.
Pustolovni roman Pet tjedana u balonu objavljen je 1863. godine i smatra se prvim romanom u kojemu se mogu pratiti njegovi prepoznatljivi spisateljski interesi, avanturom ispunjena radnja s različitim obrtima koji plijene pažnju tehničkim, zemljopisnim i povijesnim opisima. Zanimljivo je da se referira i na istraživanja Afrike, što je također privuklo čitateljsku publiku, stoga je ovaj roman ubrzo postao hitom.
Koliko je u nekim razmišljanjima bio ispred svog vremena, svjedoči i roman Pariz u dvadesetom stoljeću. Napisao ga je 1863. godine i u ovom se distopijskom romanu zamišlja pariško društvo opsjednuto tehnologijom u 1960-ima. Opisao je čak i mehaničke kalkulatore, današnja računala, koja bi mogla komunicirati jedno s drugim preko posebno uspostavljene mreže, što nam također zvuči prilično poznato.
Verneova priča o putovanju na Mjesec iz 1865. godine u romanu Od Zemlje do Mjeseca za avanturističke pustolove može biti zabavna, isto tako i pomalo začudna. U njemu se opisuje top koji šalje raketni brod na Mjesec. Verneov top nazvan je Kolumbija, a zapovjedni modul Apolla 11, prve svemirske misije koja je čovjeka odvela na Mjesec 1969. godine, nazvan je Columbia. Apollo 11 imao je posadu od tri osobe, baš kao i Verneova. Oboje su poletjeli iz američke države Floride. Čak se i povratak na zemlju dogodio na više-manje istom mjestu. Slučajnost ili ne? Možda je u pitanju samo još jedna neobjašnjiva povezanost života i književnosti.
U 1885. godine objavljenom romanu Matijaš Sandorf spominje se i Hrvatska, što je dosta zanimljiv književni, ali i životni podatak. U jednom dijelu romana Verne opisuje Pazinsku jamu i pazinski Kaštel. Kako bi obilježili tu zgodu, odnosno opis bijega trojice zarobljenika iz tornja pazinske tvrđave, preko Pazinčice i Limskog kanala nadomak Rovinja, u Pazinu se slave Dani Julesa Verna koji se obično obilježavaju krajem lipnja. Ono što je posebno zanimljivo jest da Verne nikada nije bio u Pazinu, čak ni u Istri! Detaljne opise ključnih mjesta koje je odabrao za radnju svog romana preuzeo je iz putopisa i različitih fotografija, pretpostavlja se i zahvaljujući članstvu u Geografskom društvu u Parizu. Društvo mu je omogućilo susrete i razgovore s brojnim tadašnjim geografima, a u njihovom biltenu je objavljivao i znanstvene članke.
Kako bilo, preporučamo Vernea za čitanje, a ako vam se svidjela naša fotografija na naslovnici, pregledajte radove inspirirane Vernovim romanom. Danas je već poznata izjava američkog pisca i scenarista Raya Bradburyja koji je Verneov utjecaj na književnost i znanost zaključio rečenicom: "Svi smo mi, na ovaj ili onaj način, djeca Julesa Vernea."
