Sjedili smo u officeu ne čineći ništa. Vanja je srkala čaj od stolisnika promatrajući kapljice kiše kako klize po prozoru kao da se utrkuju.
Tina Maze vrištala je na televiziji. Bijaše sretna, a kako i ne bi. Osvojila je već drugu zlatnu olimpijsku kolajnu u Sočiju. Onda se začulo prodorno pištanje faks-mašine. Nije prestajala ta piska. Faks-mašina podrhtavala je na starom stolu od orahovine. Uz oblak gustog dima i posljednji kreštavi pisak, izmigolji list papira.
"Što li je to došlo?", Ana popravi očale i otrča do informativnog deska.
Izvukla je faks i dugo gledala u njega: "Doima se kao da je iz Srbije, ovo bi, naime, lako mogla biti ćirilica."
Vanja, koja najbolje poznaje ćirilično pismo, uze papir: "Da, iz Čačka je…"
"Znam, Čačak je u Šumadiji. To vam je jedna od središnjih županija u Srbiji", važno će Ana, "Što nam to dojavljuju iz Šumadije, čačkaju mečku?"
"Izašao je novi broj časopisa Gradac, dalje otkrijte sami, ja moram do Ministarstva kulture. Imam zakazan čvenk kod gospođe ministarke", Vanja ogrnu sivi Guccijev kaput i požuri van.
"Kaže se ministrica, a ne ministarka", tiho procijedi volonterka Urška.
Uz pomoć ćirilično-latinične inačice Google Prevoditelja, uspjeli smo u svega dva i pol sata dešifrirati tajanstveno pismo. Novi broj Gradca, koji usput rečeno izlazi još od 1974., bavi se dendizmom. Nekrunisani kralj dendija bijaše George Bryan Brummel zvani Beau. Gospodin čovjek. Od poznatijih dendija vrijedi spomenuti još koje ime: francuski poeta Robert de Montesquiou, primjerice, pa Gabriele d'Annunzio, Baudelaire, Lord Byron, Oscar Wilde i mnogi drugi. Rani Roman Simić-Bodrožić također bijaše dendi.
"Prvo pitanje koje se nameće u vezi s ovim zbornikom jest – što uopće znači baviti se dendizmom danas i ovdje? Kome je ovdje potreban i namijenjen niz tekstova posvećenih fenomenu koji ne izaziva bogzna kakvu pažnju ni u svojim 'matičnim' sredinama? I upravo ova pitanja otkrivaju jedan dio njegove tajne: najkraće i najtočnije definiran kao umjetnost življenja, dendizam se ukazuje kao specifično plemstvo duha i onih koji teže da svaki trenutak i treptaj života prožive kao dar i praznik", piše Čakarević, urednik Gradca, časopisa koji je sam po sebi dendistički projekt par excellence.
Skloni dendizmu, pa čak i njegovim najradikalnijim oblicima, preporučamo ovaj i sve ranije brojeve Gradca.
izvor: promotovni materijal
foto: CircaSassy
