Inma Chacón, princeza Letizia, princ Felipe i Javier Moro na dodjeli nagrade Planeta
Između Nobelove nagrade koja je pripala švedskom pjesniku Tomasu Tranströmeru i razglašene nagrade Booker koja je konačno, nakon tri neuspjela pokušaja, došla u ruke Julianu Barnesu, mediji izvan angloameričke zone utjecaja, među kojima su i oni hrvatski, gotovo da nisu niti spomenuli još jednu važnu književnu nagradu.
Naime, prošlog je vikenda književnik Javier Moro postao dobitnikom nagrade Planeta, izuzev Nobelove nagrade najlukrativnije svjetske književne nagrade. Moro je nagradu vrijednu 600 tisuća eura dobio za roman El Imperio Eres Tú, koja govori o brazilskom vladaru iz 19. stoljeća. Planetu je Moru na svečanoj ceremoniji u Barceloni dodijelio španjolski princ Felipe. O koliko je vrijednoj nagradi riječ govori i podatak da je drugoplasirana Inma Chacón, kojoj je nagradu dodijelila princeza Letizia, za roman Tiempo de arena dobila 150 tisuća eura, dakle duplo više nego što je Barnes dobio za Bookera. Stoga dajemo na uvid listu najlukrativnijih svjetskih književnih nagrada, gdje se Booker, kojeg pompozni Britanci nazivaju najvažnijom svjetskom književnom nagradom (iako je kriterij za nagradu ove godine bila 'čitljivost romana'), nalazi na 29. mjestu.
***
Od 15. listopada do 15. studenoga održava se manifestacija 'Mjesec hrvatske knjige 2011.' koju pod pokroviteljstvom Ministarstva Republike Hrvatske organiziraju Knjižnice grada Zagreba te kao suorganizator svečanoga otvaranja Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK).
Moto ovogodišnjeg mjeseca knjige je pomalo utopijski - 'Čitajmo pjesnike'.
Mjesec hrvatske knjige 2011. koji će ove godine u cjelosti biti posvećen pjesnicima svečano je otvoren 14. listopada u zagrebačkoj NSK. Razlog tome valja tražiti i u tome da se ove godine navršavaju mnoge obljetnice rođenja ili smrti hrvatskih pjesnika, od Džore Držića preko Tina Ujevića, Josipa Pupačića i Grigora Viteza.
Organizatori su za ovogodišnju manifestaciju pripremili čak oko 2 tisuće različitih programa, a mnoge su knjižnice za svoje čitatelje pripremile i posebne akcije, poput besplatnog upisa djece u knjižnice.
U NSK-u će se održavati program '30 dana 30 pjesnika' u sklopu kojeg svaki dan u 12 sati u NSK-u se čitaju pjesme jednoga pjesnika.
***
U Zagrebu je u utorak gostovao odlični ukrajinski pisac Jurij Andruhovič. Hrvatskim čitateljima ovaj ukrajinski 'suvremeni klasik' poznat je po prijevodu romana Dvanaest prstena te po sjajnoj knjizi Moja Europa, koja se sastoji od dva dijela i gdje je jedan esej napisao Andruhovič a drugi 'suvremeni poljski klasik' Stasiuk (obje knjige u izdanju Frakture).
Andruhovič je povodom objavljivanja prijevoda romana Dvanaest prstena i gostovao na odličnoj tribini izdavačke kuće Fraktura 'Razotkrivanje', gdje je u razgovoru s urednikom knjige Seidom Serdarevićem govorio o svom romanu, pisanju općenito, književnosti u Ukrajini ali i političkoj situaciji vezanoj uz nedavnu presudu Juliji Timošenko odnosno utjecaju Narančaste revolucije na Ukrajinu danas.
***
Andruhovič je gostovao u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u utorak navečer, a već drugo jutro, u srijedu, u istom se prostoru održala jedna druga zanimljiva manifestacija. Tamo je, naime, predstavljen ovogodišnji Sa(n)jam knjige u Istri, koji će se održavati od 2. do 11. prosinca u Puli, te objavljene nominacije za nagradu Kiklop.
Direktorica Sajma i spiritus movens čitave priče, Magdalena Vodopija, govorila je o nekim izmjenama ovogodišnjeg sajamskog izdanja, dok je Stanislav Habjan iz umjetničke radionice Petikat predstavio vizualni identitet Sajma i najavio Dućan metafora s proizvodima posvećenim knjizi.
Ove se godine, nakon sedam dodjela, sajam oprašta od brončanih statua Kiklopa Josipa Diminića. Prema riječima Magdalene Vodopije, Kiklop će svakih sedam godina dobivati novo ruho, novo autorsko djelo nekog od poznatih istarskih umjetnika, pa će tako od ove godine dobitnici nagrade Kiklop primiti novu skulpturu Kiklopa, keramičarke i skulptorice Marine Orlić.
No, ono što je sve prisutne ipak najviše zanimalo su nominacije za Kiklopa. Magdalena Vodopija je rekla kako će se dodjela nagrade Kiklop i ovoga puta zbiti posljednjeg dana sajma, u nedjelju 11. prosinca, no ovoga puta umjesto u Domu hrvatskih branitelja, to će biti u Muzejsko-galerijskom prostoru Svetih srdaca.
Nagradu za životno djelo, koju dodjeljuje utemeljitelj nagrade,Udruga Sa(n)jam knjige u Istri, ove je godine dobio Predrag Matvejević. U obrazloženju za nagradu kojeg je pročitao predsjednik Upravnog odbora nagrade Kiklop, Seid Serdarević, stoji kako je "Matvejević, esejis, proučavatelj angažirane književnosti i sam angažirani intelektualac, u tom smislu jedan od najistaknutijih u hrvatskoj kulturi druge polovice dvadesetog stoljeća. Uzimajući u obzir svu širinu njegovog intelektualnog i spisateljskog djelovanja, Upravni odbor nagrade Kiklop 2011. odlučio je stoga Predragu Matvejeviću dodijeliti Kiklopa za životno djelo."
Inače, u konkurenciju za Kiklope ušlo je 175 prijava od ukupno 36 hrvatskih izdavača za koje je glasalo 308 prijavljenih glasača iz kulturnih krugova. Nakon prvog kruga glasanja poznati su finalisti nagrade:
1. UREDNIK/CA GODINE
Eugenia EHGARTNER (Leykam international)
Irena LUKŠIĆ (Hrvatsko filološko društvo i Disput)
Kristijan VUJIČIĆ (Naklada Ljevak)
2. PROZNO DJELO GODINE
Ludwig BAUER: Zavičaj, zaborav (Fraktura), 9/2010.
Mirjana DUGANDŽIJA: Nekoliko dana kolovoza (Novi Liber, EPH), 9/2010.
Luko PALJETAK: Marin: roman o Držiću I. i II. (Profil multimedija), 5/2011.
3. DEBITANTSKA KNJIGA GODINE
Merita ARSLANI: Anđeli će samo zaspati (Naklada Ljevak), 4/2011.
Luka BEKAVAC: Drenje (Profil multimedija), 1/2011.
Goran FERČEC: Ovdje neće biti čuda (Fraktura), 6/2011.
4. PJESNIČKA ZBIRKA GODINE
Branko MALEŠ: Vertigo (Fraktura), 10/2010.
Igor ZIDIĆ: Kost i gozba: pjesme 1957-2011. (Matica hrvatska), 6/2011.
Darija ŽILIĆ: Pleši, Modesty, pleši (Algoritam), 11/2010.
5. KNJIGA ESEJA GODINE
Maša KOLANOVIĆ: Udarnik! Buntovnik? Potrošač…: popularna kultura i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije (Naklada Ljevak), 4/2011.
Tonko MAROEVIĆ: Skladište mješte sklada: prilozi praćenju pobudnog pjesništva (V.B.Z.), 11/2010.
Andrea ZLATAR: Rječnik tijela: dodiri, otpor, žene (Naklada Ljevak), 10/2010.
6. PUBLICISTIČKA KNJIGA GODINE
Aris ANGELIS: Ljudi XX. stoljeća (Disput), 5/2011.
Nikola BATUŠIĆ: Četiri godišnja doba: memoarski putopisi (Profil multimedija), 4/2011.
Boris DEŽULOVIĆ: Crveno i crno (V.B.Z.), 11/2010.
7. ZNANSTVENA KNJIGA GODINE
Nikica GILIĆ: Uvod u povijest hrvatskog igranog filma (Leykam international), 11/2010.
Tvrtko JAKOVINA: Treća strana Hladnog rata (Fraktura), 2/2011.
Viktor ŽMEGAČ: Prošlost i budućnost 20. stoljeća: kulturološke teme epohe (Matica hrvatska), 12/2010.
8. SLIKOVNICA GODINE
Kašmir HUSEINOVIĆ, Andrea PETRLIK HUSEINOVIĆ: Neobična knjižničarka (Kašmir promet), 6/2011.
Kašmir HUSEINOVIĆ, Andrea PETRLIK HUSEINOVIĆ: Sretna obitelj (Kašmir promet), 11/2010.
Sanja PILIĆ, Katarina HALUŽAN: Maša i gosti (Mozaik knjiga), 6/2011.
9. KNJIGA GODINE ZA DJECU I MLADEŽ
Mladen KUŠEC: Zagonetno putovanje: priče, bajke i legende (Udruga Tonkica Palonkica frrr), 4/2011.
Julijana MATANOVIĆ, Anka DORIĆ: One misle da smo male (Mozaik knjiga) 11/2010.
Sanja PILIĆ: Hej, želim ti nešto ispričati! (Mozaik knjiga) 2/2011.
10. KNJIGA INOZEMNOG AUTORA/ICE GODINE
Johnatan FRANZEN: Sloboda, prevela Marina Horkić (V.B.Z.), 3/2011.
Alice MUNRO: Služba, družba, prošnja, ljubav, brak, prevela Maja Šoljan (Naklada OceanMore), 3/2011.
Amos OZ: Iznenada u dubini šume, prevela Laila Šprajc (Fraktura), 3/2011.
11. PRIJEVOD GODINE
Damir BARBARIĆ – Martin Heidegger: Izvor umjetničkog djela: izvorni tekst s hrvatskim prijevodom (Zagrebački holding – podružnica AGM), 12/2010.
Snježana HUSIĆ – Niccolo Ammaniti: Nek zabava počne (Profil multimedija), 10/2010.
Maja ŠOLJAN – Alice Munro: Služba, družba, prošnja, ljubav, brak (Naklada OceanMore), 3/2011.
Dinko TELEĆAN – Stephen Jay Greenblatt: Will u vremenu: kako je Shakespeare postao Shakespeare (Fraktura), 12/2010.
