Intervju sa cenzorom

Nedjelja
06.05.2012.

Cenzuriranje knjiga česta je tema u raspravama o književnosti, ali sam proces cenzuriranja praktički je nevidljiv. Tko točno cenzurira knjige? Kako to radi? Kako izgleda radni dan jednog cenzora?

Premda odgovori sigurno ovise od sredine do sredine, ipak je zanimljivo čuti što o tome kaže Dalal Al - Mutairi, direktorica kuvajtskog ureda za cenzuriranje stranih knjiga.

"Mnogi ljudi misle da su cenzori fanatične i neobrazovane osobe, ali to nije istina. Mi smo najnačitaniji ljudi jer čitamo mnogo, skoro svaki dan. Dobivamo mnoštvo informacija iz različitih polja. Čitamo knjige za djecu, vjerske knjige, političke, filozofske, znanstvene i mnoge druge knjige. Osim što čitamo mnogo, mi također čitamo veoma pomno", kaže Dalal.

Dalal navodi kako je njen ured nastao 2000. godine kako bi se bavio isključivo stranim knjigama. U Kuvajtu postoji popis zabranjenih knjiga, a posao njenog ureda je analiziranje novih, neizdanih knjiga koje (još) nisu zabranjene. Nakon analize knjige, ured šalje primjedbe ministarstvu koje izdaje dopusnicu za izdavanje knjige ili zabranu. Na zabranu se autor ili izdavač mogu žaliti, a žalbu razmatra posebna komisija.

Najveći pritisak na ured, kaže Dilal, je tokom kuvajtskog književnog sajma kada 15 cenzora mora proći kroz 7.000-8.000 knjiga. To je ujedno i najveća prilika da u javnost procuri 'nedoličan' sadržaj.

Što se tiče pojedinačne karijere cenzora, za posao je potrebna diploma s društvenog ili humanističkog fakulteta. Početnik počinje na razini cenzora-asistenta koji čita dječje ili znanstvene knjige koje se smatraju jednostavnima. Tek nakon godinu dana, nakon iskustva i položenih seminara, osoba postaje punopravni cenzor.

Dalal kaže kako voli svoj posao jer mnogo nauči čitanjem knjiga, a i radno vrijeme je fleksibilno budući da je pedantnost u čitanju važnija od brzine obavljenog posla. Što se tiče opravdanosti svog posla, Dalal se brani već poznatim stavom da cenzori nisu odgovorni za cenzuriranje, nego da oni samo rade svoj posao u skladu sa zakonom. Bilo kako bilo, sudeći po Dalal, izgleda da cenzori uistinu nisu ukočeni moralisti, nego ljubitelji čitanja koji su 'prodali dušu vragu' u zamjenu za privilegiju da se bave isključivo čitanjem i da, na kraju krajeva, imaju pristup svim knjigama koje su zabranjene običnom puku. Čovjeku skoro bude žao što u Hrvatskoj nema više cenzure!

izvor: Kuwait Times
foto: Michael Kappel

Možda će vas zanimati
Urednički komentar
01.07.2018.

Žilet-žica na kazalištu

Što se krije iza 'financijskih razloga' zbog kojih je Gavella naprasno otkazala jesensku premijeru predstave 'Hotel Zagorje'?

Piše: Luka Ostojić

Urednički komentar
21.01.2018.

Gdje je nestao cenzor?

Zašto se protiv filmova i kazališnih predstava podižu prosvjedi, a protiv književnih djela ne?

Piše: Luka Ostojić

Književne svilarije
30.04.2015.

Maus iz knjižara raus!

Uoči Dana pobjede, ruske knjižare su s polica povukle antifašistički strip 'Maus' Arta Spiegelmana jer - promiče fašizam.

Piše: Neven Svilar

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu