Bilo je to negdje u 2. razredu gimnazije. Profesorica likovnog je ispitivala Sanju. Impresionisti. Sanja je počela verglati kao podmazana o novoj tendenciji u francuskoj umjetnosti, sipajući imena iz rukava, od Renoira do Sisleya, preko Camilla Pissaroa i Edgara Degasa, praveći usporedbe s ranijim slikarstvom Courbeta i Corota, pritom čak spominjući i eksperimente u fotografiji Eadweardea Muybridgea. A onda, kad je profesorica polako već počela otpuhivati kako već pušu nastavnici kada ih nervira pretjerano znanje učenika, Sanja je, ničim izazvana, ispalila kako su, sva dosad spomenuta imena na stranu, dva najbolja impresionistička slikara ipak bili Claude Monet i njegov bratić Edward Manet. U razredu je nastalo komešanje, Sanja je, shvativši da nešto nije kako valja, unezvjereno gledala oko sebe, dok je profesorica, samozadovoljno se osmjehujući, polako otvarala imenik. Sjedi, Sanja!
Vladimir Arsenijević i Vladimir Arsenić nisu ista osoba, a nisu niti bratići. Arsenijević je napisao knjigu Predator, dok je kritičarski predator Arsenić napisao tekst o Arsenijevićevoj knjizi Predator koji vam preporučamo u ovotjednoj lektiri. 
Prije nego što nas počnu strašno iritirati godišnji izbori najboljeg ovog i najboljeg onog koje ćemo trpjeti sljedećih mjesec dana, trebali bi barem čekirati poneku listu naj knjiga izdanih ove godine. A ako je ujedno riječ o The NY Times Book Review i onome što oni imaju za reći na tu temu, našoj sreći ne nazire se kraja. Riječ je, naime, o njihovom izboru 100 notable books of 2008. Također, tu je i 10 najboljih knjiga godine po njihovom izboru, a da bi pretpostavili neka imena na obje liste ne morate biti telepati niti čitati sve što se te godine izdavalo. Tako je jasno da je među 10 najboljih knjiga NY Timesa Toni Morisson te, gle čuda, V.S. Naipaul, kako nyt kritičari vole naglašavati, najbolji postkolonijalni pisac danas. Kao što je jasno i da će se među sto, kao i uvijek kad nešto izdaju, naći Philip Roth ili J.M. Coetzee. A tu je, dakako, i Lazarus Project Aleksandra Hemona prema kojem posebnu naklonost iskazuje rulja s Booksinog pub kviza.
Što je zajedničko Isaacu Hayesu, Becku, Jasonu Leeju i Tomu Cruiseu? Osim sklonosti davanja čudnovatih imena djeci? OK, Tom Cruise je giveaway, s obzirom na to da njegovo ime u zadnje vrijeme više asociramo uz scijentologiju i bizarne ispade, nego filmove. Svi oni nalaze se negdje pri vrhu liste celebrity scijentologa, a ako je vjerovati takvim listama, tu su još i Seinfeld i Charles Manson, koji je navodno odustao od napredovanja na ljestvici jer mu je to sve skupa bilo mrvicu prečudno. Ako je suditi po članku Davida V Barretta, nemaju baš svi pripadnici ovog kulta istančan smisao za humor kao gore navedeni, dapače, više se vode krilaticom s'e bum vas tužil. David V Barrett, autor knjige The New Believers: A Survey of Sects, 'Cults' & Alternative Religions (Cassell), zahvaljujući upućenosti u osjetljive točke scijentologa, uspio je, barem zasad, izbjeći tužbe. Anti-kultisti ga, doduše, optužuju za apologiju kultova, no on se pravda nepristranim i deskriptivnim pristupom. Ne smatra se ni apologetom ni oponentom novih kultova i religija, a smetaju ga samo oni koji se ponašaju nerazumno, poput nesigurnih i agresivnih tinejdžera. 
Gotovo 83% građana Hrvatske u posljednjih godinu dana ne samo da nije kupilo, nego nije pročitalo niti jedan roman. Razlog? Više od dvije trećine građana uopće ne čita knjige, niti se namjeravaju početi baviti tom zamornom djelatnošću. Prema rezultatima istraživanja koje je za tportal.hr provela tvrtka Hendal Market Reseach na uzorku od 400 anketiranih, tek 33,5 posto građana Hrvatske čita knjige. Što se tiče tekstova domaćih autora, rezultati istraživanja su gori od očekivanja, a očekivanja zaista nisu bila visoka. Tokom godine, romane hrvatskih autora čitalo je 17,5% anketiranih. Od onih koji čitaju hrvatske romane, 2,5% pročitalo je jedan u godinu dana, 6,8 % dva, 5,3% tri do pet, a više od pet romana pročitalo je tek 3% ispitanika. Kad je riječ o odabiru knjiga za čitanje, najmanji broj je onih koji čitaju prema preporuci zaposlenika knjižare ili knjižnice (2,8%). Na formiranje čitalačkog izbora najviše utječu preporuke prijatelja (11,8%) te kritike pročitane u medijima (11,3%), dok na čitanje tekstova na netu najviše utječu preporuke Booksinog sajta, odnosno rubrike Čitajte na netu (100%).
