Noviteti:
Proza:
1. Muke pravog policajca, Roberto Bolaño (Disput)
Posebnost ovoga romana je u tome što uključuje elemente iz drugih autorovih djela, pa ovdje ponovno srećemo Amalfitana, njegovu kći Rosu i Arcimboldija. Približili smo se vizionarskom pisanju, sanjarskom, delirijskom, fragmentarnom, moglo bi se čak reći privremenom. U toj privremenosti je Bolañov ključni doprinos. Dok ga autor piše, svršetak ne može biti najvažniji dio romana, a često čak nije odlučeno ni kakav će biti. Važno je aktivno sudjelovanje čitatelja koje je istodobno činu pisanja. Bolaño je to razjasnio govoreći o naslovu: Policajac je čitatelj koji uzalud nastoji urediti ovaj opsjednuti roman. I u samom tekstu knjige inzistira na koncepciji romana kao života: dok jesmo, pišemo, dok živimo, čitamo, jedini kraj je smrt.
2. Predah, George Orwell (Šareni dućan)
Netipično za Orwella, ovo je duhovit i pitak, pomalo satiričan roman o odrastanju i nostalgiji za mladošću, o suočavanju sa starenjem i gubitku mladenačkih ideala u predvečerje Drugoga svjetskog rata. George Bowling, taj Orwellov alter ego, od nadobudnog se mladića inertno 'preobražava' u sredovječnog i rezigniranog 'čovjeka bez svojstava', 'stranca' koji osjeća 'mučninu' zbog 'bačenosti u svijet'. Jedino što otromboljeni i životnom svakodnevicom uspavani glavni junak želi jest predah – tj. bijeg od svih i svega, te naprečac odlazi u 'izgubljeni zavičaj'.
3. Staklena rijeka, Emil Andreev (V.B.Z.)
Što se krije iza slova N i D uklesanih u temelje pravoslavne crkve u napuštenom bugarskom selu Gradište? Tko su i što predstavljaju kamene figure zagonetnih čovječuljaka na njezinim vanjskim zidovima i čiji duh u njoj još uvijek lebdi? S tim će se pitanjima susresti mlada Francuskinja, diplomantica povijesti religija na Pariškom sveučilištu, Helene Thibault, nakon što stigne u Bugarsku kako bi istraživala tragove kasnog bogumilstva. Ondje Helene susreće grupu bugarskih studenata koji restauriraju crkvu pod vodstvom iskusnog profesora Stefana Metodijeva.
4. More makova, Amitav Ghosh (Vuković&Runjić)
Uzbudljiva saga smještena u 19. stoljeće satkana je oko velebnoga jedrenjaka Ibisa. Otiskuje se na burno putovanje preko Indijskog oceana, ususret surovim opijumskim ratovima s Kinom, a okupio je šaroliko društvo: mornare i slijepe putnike, kulije i kažnjenike. U doba kolonijalnih previranja, sudbina je združila raznorodnu galeriju Indijaca i zapadnjaka, od propaloga radže i američkoga oslobođenika do udovice s makovih polja i osirotjele mlade Francuskinje. More će sprati stare obiteljske spone i Ibisovi će putnici jedni u drugima naći braću po brodu.
5. Divlje srce, Robert Goolrick (Mozaik knjiga)
Ljeto je 1948. godine. U uspavanom gradiću Brownsburgu pojavljuje se zgodan, karizmatičan stranac Charlie Beale. On se se nedavno vratio iz Europe gdje je ratovao i sa sobom donosi samo dva kovčega. U jednom je nekoliko njegovih osobnih stvari, uključujući i komplet dobrih mesarskih noževa, a drugi je prepun novca. Charlie će se ubrzo zaposliti u maloj mesnici i postati omiljena osoba u malom gradu. Postat će sportski trener i gotovo član obitelji vlasnika mesnice. No i on će se spotaknuti kada bude poželio nešto što mu ne pripada, kada poželi ljubav tuđe žene.
6. Židovi i riječi, Fania Oz-Salzberger i Amos Oz (Fraktura)
Romanopisac Amos Oz i povjesničarka Fania Oz-Salzberger putuju s jednoga kraja židovske povijesti na drugi pokušavajući objasniti esencijalni odnos Židova i riječi. U mješavini pripovijedanja i učenjaštva, razgovora i prepirke otac i kći pričaju priče koje stoje u pozadini najtrajnijih imena, uzrečica, debata, tekstova i dosjetki judaizma. Te riječi, tvrde oni, tvore lanac koji povezuje Abrahama sa Židovima svih sljedećih naraštaja.
Publicistika:
1. O putovanjima kroz vrijeme, Czesław Miłosz (Naklada Ljevak)
U svojoj posljednjoj autobiografskoj knjizi nobelovac Czesław Miłosz ponovno piše o svom odrastanju i školovanju u Vilniusu, Krakowu, Varšavi, o vlastitoj emigraciji u Francuskoj i Americi, ali isto tako i o velikim i neizbježnim europskim temama, poput komunizma i nacizma ili zamršenih poljsko-litavskih povijesnih i političkih odnosa, često neodvojivih od ruskih i ukrajinskih. Miłosz opsesivno piše o teškom naslijeđu europskog dvadesetog stoljeća, čiji je glasovit sudionik i kroničar. Stoga i izbor glavnih likova u ovoj knjizi može biti posve osoban. I doista, Miłosz piše o svom stricu, litavskom pjesniku Oscaru Miłoszu, zatim o velikim imenima poljske kulture i književnosti i ostalima.
Književna događanja, ako ih bude u ovom tjednu punom neradnih dana, pronaći ćete ovdje.
