Utorak
05.06.2007.

HAZU o hrvatskome jeziku

booksa



A+ A-

Pregovori o hrvatskome jeziku u EU

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prihvatilo je tekst 'Položaj hrvatskoga u europskim integracijama' u kojem ističe kako se treba odlučno usprotiviti pokušaju da se Hrvatima u ime 'europske slobode za sve narode' opet nametne jaram nekog 'zajedničkog i jedinstvenog jezika'.

Predsjedništvo HAZU-a na početku teksta ocjenjuje da većina građana Hrvatske s radošću očekuje primanje Hrvatske u Europsku uniju, ali istodobno, s pravom, i strijepi od toga. "Na različitim razinama u Europi, već od početka devedesetih i osobito često u posljednje vrijeme, od pojedinaca i predstavnika nekih institucija dolaze, poput pokusnih balona na koje nitko u Hrvatskoj službeno ne reagira, poruke prema kojima bi se 'narodi zapadnoga/Zapadnoga Balkana' morali dogovoriti o zajedničkom jeziku s kojim će, svi uđuture, ući u Europsku uniju, pa bi se i ime jezika moralo mijenjati: mjesto nekadašnjega, za zapadnu Europu jedinstvenoga srpsko-hrvatskoga, vjerojatno se 'sitnežu' 'zapadnoga/Zapadnoga Balkana' u Europi sprema bošnjačko-crnogorsko-hrvatsko-srpski, a njegovo bi se jedinstvo zacijelo moralo diktirati iz nekog centra, koji u tom već ima iskustva," navodi se u tekstu, koji će biti dostavljen hrvatskoj Vladi.

Podsjeća se kako su, po pravilima Europske unije, službeni jezici europskih institucija službeni jezici svih država koje u nju ulaze, bez obzira na broj govornika koji se njima služe. Ako se u EU primijeni načelo 'zajedničkog jezika za narode zapadnoga/Zapadnoga Balkana', kako se navodi, postoje narodi koji imaju pravo na svoje jezične posebnosti i vlastito ime svojega jezika i oni narodi koji to pravo, kao narodi s europske treće galerije, neće imati.

Predsjedništvo HAZU ističe kako zabrinjava što se ni na jednom sveučilištu nekadašnje tzv. slobodne Europe hrvatski jezik i književnost ne mogu studirati bez prisilnog braka sa srpskim ili bosanskim.

Kako su pregovori o pristupanju Hrvatske EU uznapredovali, Predsjedništvo HAZU smatra kako bi trebalo odlučno, te u dužnom pravnom obliku, postaviti i pitanje hrvatskog jezika. Treba se odlučno usprotiviti pokušaju da se Hrvatima u ime 'europske slobode za sve narode' opet nametne jaram nekoga 'zajedničkog i jedinstvenog jezika'.

Zaključno, u tekstu se ističe kako je pravo na svoj jezik (bez obzira na postotak njegovih razlika prema drugim jezicima) i pravo na svoje ime jezika, jedno od osnovnih ljudskih prava.

 
Predsjedništvo HAZU napominje kako je zabrinjavajuće i to što, primjerice, Haaški sud uporno priopćenja za Hrvatsku daje na srpskom ili, rjeđe, na bošnjačkom, a Hrvatska televizija ropski ih poslušno izravno prenosi, što bi, uostalom, trebalo biti dokaz da su idiomi zapadnoga Balkana 'isti jezik' - svi sve razumiju, a na primitivnom zapadnom Balkanu ionako ne može biti standardnoga jezika. Javnosti nije poznato je li Hrvatska na sve to pri Haaškom sudu i pri institucijama u EU reagirala, kaže se.

Stručno nazivlje je preplitko

Prošli tjedan je i Vijeće za normu hrvatskog standardnog jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa priopćilo da je na svojoj sjednici raspravljalo o postupcima pri izgradnji stručnoga nazivlja.

Predsjednik Vijeća, akademik Radoslav Katičić smatra da izgrađujući stručno nazivlje za područja koja se upravo razvijaju, posežemo na dvije strane. "Posuđujemo nazive iz jezika u kojima je takvo nazivlje već izgrađeno ili pri izgradnji stručnog nazivlja posežemo za izražajnim mogućnostima vlastita jezika," dodao je. Kako je ustvrdio, ako preuzimamo riječi samo iz drugih jezika, nazivlje izgrađujemo prejeftino i preplitko jer se takvo nazivlje, kako je napomenuo, ne uzglobljuje u izražajne mogućnosti našeg jezika. Takvo nazivlje sadržajem ostaje površno, rekao je Katičić i dodao da nazivi preuzeti mehanički ne potiču na razmišljanje o tome što oni znače i u kojim ih dimenzijama valja razumijevati.

Katičić smatra da pri izgradnji stručnog nazivlja treba posezati i za izražajnim mogućnostima vlastita jezika. Tako smo na primjer umjesto internacionalizma redundancija dobili zalihost, čime je, kako je napomenuo, postignuto da uz našu hrvatsku riječ zalihost, imamo još i europsku riječ redundancija. Primjenom takvih postupaka valja sustavno, strpljivo i uporno izgrađivati nazivlje svih struka, a osobito onih koje razvijaju nova područja. Prema Katičićevim riječima, hrvatski jezik samo tako može očuvati svoju standardnost, odnosno samo tako može ostati jezik u Europi, a ne, kako je rekao, postati jezik samo budućih baka. (Hina)

 

POVRATAK NA VRH STRANICE
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu. Hvala što prihvaćate kolačiće i pomažete portalu!